Pigmalionov učinak, poznat i kao “Rosenthalov učinak” ili “učinak očekivanja”, psihološki je fenomen u kojem visoka očekivanja dovode do boljeg učinka u određenom području, a niska do lošijeg.
Nazvan je prema liku iz grčke mitologije. Pigmalion (Πυγμαλίων) je mitski grčki kipar i ciparski kralj koji se zaljubio u kip žene koji je u bjelokosti sâm isklesao. Afrodita mu se smilovala i oživjela taj kip. Motiv oživljenoga kipa kao nagrada ljubavlju inspiriranom umjetničkom stvaralaštvu javlja se i u pričama drugih naroda.
Navedeni fenomen često se istražuje u kontekstu obrazovanja, radnih mjesta i osobnih odnosa. Razumijevanje Pigmalionova učinka može nam pomoći da bolje razumijemo kako naša vlastita uvjerenja oblikuju svijet oko nas.
Zapanjujuće istraživanje
Pigmalionov učinak prvi je put sistematično istražen u pedagogiji i psihologiji pedagogije 1960-ih godina. Tada su psiholozi Robert Rosenthal (90) i Lenore Jacobson proveli jedno od najpoznatijih istraživanja na tu temu u školskom okruženju.
Mladi Hrvati progovorili o novoj vrsti ovisnosti: ‘Pa baš i ne mislim prestati’
U svom eksperimentu, učiteljima su rečeni lažni podaci o tome koji su učenici bolji te koji imaju potencijal za znatno bolji uspjeh. U stvarnosti, nijedan od učenika nije bio unaprijed označen kao posebno nadaren. Ipak, rezultati istraživanja pokazali su da su se učenici za koje su učitelji mislili da su napredniji znatno bolje razvijali u usporedbi s ostalim učenicima.
Taj fenomen tada je postao poznat kao Pigmalionov učinak.
‘Samoispunjavajuća prorčanstva’
Pigmalionov učinak radi putem “samoispunjavajućih proročanstava”. To znači da naša očekivanja prema nekome mogu utjecati na način na koji se taj netko ponaša i razvija.
Ako vjerujemo da netko ima potencijal za uspjeh, često ćemo se prema toj osobi ponašati na način koji potiče njihov rast.
Obrnuto, ako pretpostavljamo da netko nije sposoban ili neće uspjeti, naše ponašanje može negativno utjecati na njihovu izvedbu.
Široka primjena
Pigmalionov učinak ima široku primjenu u različitim aspektima života. Na primjer, u obrazovanju, učitelji koji vjeruju u potencijal svih svojih učenika često će ih poticati da rastu i postignu veći uspjeh. S druge strane, učitelji koji sumnjaju u sposobnosti svojih učenika mogu nehotice ograničiti njihov potencijal.
U svijetu rada, nadređeni koji vjeruju u sposobnosti svojih zaposlenika često će im pružiti više prilika za rast i razvoj. Naravno, vrijedi i suprotno. Nadređeni koji sumnjaju u svoje zaposlenike mogu stvoriti nepovoljne radne uvjete i smanjiti njihovu motivaciju.
Pigmalionov učinak također igra važnu ulogu u osobnim odnosima. Naše vlastite predrasude i uvjerenja o partnerima, prijateljima i obitelji mogu oblikovati dinamiku odnosa i utjecati na ponašanje drugih osoba.
Kako ga prepoznati i iskoristiti?
Prepoznavanje Pigmalionova učinka može nam pomoći da budemo svjesniji svojih očekivanja prema drugima.
Sve više muškaraca pati od ozbiljnog poremećaja: ‘To je u zadnje vrijeme u velikom porastu’
Postavljanje pozitivnih očekivanja može potaknuti rast i razvoj, dok negativna očekivanja mogu imati suprotan učinak.
Iskoristite Pigmalionov učinak za poticanje pozitivnih promjena u obrazovanju, poslu i osobnim odnosima.
Vjerujte u potencijal drugih i podržavajte ih na njihovom putu prema uspjehu. Tako možete pomoći sebi i drugima da svi skupa ostvarite svoje ciljeve i postignete veće zadovoljstvo u životu.
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.
