Znanstvenici već dugo pokušavaju otkriti znakove visoke inteligencije, a brojne studije dovele su do različitih zaključaka.
Lijeni ste
Jedna studija pokazuje da osobama s visokim koeficijentom inteligencije stvari mnogo lakše dosade te da su manje fizički aktivne jer svoje slobodno vrijeme radije provode razmišljajući.
Todd McElroy, koji je vodio studiju, odabrao je 30 osoba koje odgovaraju opisu osoba s visokom inteligencijom i 30 osoba koje su prosječno inteligentne. Za tjedan dana, koliko je trajalo istraživanje, ispitanici su nosili uređaj oko ruke koji je pratio njihovo kretanje i razinu aktivnosti. Rezultati su pokazali da je inteligentnija skupina ispitanika bila fizički znatno manje aktivna od grupe ispitanika koji su manje inteligentni.
Učite na vlastitim greškama
Osobe koje su natprosječno inteligentne obično lakše prihvaćaju vlastite neuspjehe i uče na svojim greškama, pokazala je studija koja se bavilla čimbenicima koji utječu na donošenje odluka.
Mnogo psujete
Uvriježeno je mišljenje da su osobe koje psuju manje inteligentne i neelokventne jer raspolažu siromašnijim vokabularom, što ne mora biti točno. U studiji provedenoj 2015. godine, ispitanici su zamoljeni da izgovore što je moguće više psovki koje im padnu na pamet u određenom vremenskom roku, a zatim je od njih zatraženo da u jednakom roku nabroje vrste životinja.
Tim se istraživanjem mjerila tzv. verbalna fluentnost ispitanika. Oni ispitanici koji su imali općenito bogatiji vokabular, također su se mogli prisjetiti većeg broja psovki.
Noćna ste ptica
Jedna je studija pokazala da inteligentnija djeca odrastaju u osobe koje odlaze kasnije na spavanje te da su aktivnije noću nego danju. Na primjer, djeca koja su imala kvocijent inteligencije manji od 75, kada su odrasla, išla su spavati oko 23.41, dok odrasle osobe koje su kao djeca imale kvocijent inteligencije veći od 125, liježu oko 00.29.
Volite čitati
Svi smo bar jednom čuli savjet: “Čitaj i bit ćeš pametniji”. Da su nas dobro savjetovali, potvrdili su istraživači koji su došli do zaključka da čitanjem vježbamo mozak, poboljšavamo pamćenje, komunikacijske vještine i sposobnost koncentracije.
Volite crni humor
Jedna studija pokazala je da inteligentnije osobe vole crni humor. Istraživanje je obuhvatilo 156 ispitanika (podjednak broj muškaraca i žena različitog stupnja obrazovanja u prosjeku od 33 godine) koji je trebalo da ocijene 12 crtanih filmova u kojima se prikazuje crni humor.
Stručnjaci su zaključili da su osobe koje uživaju u crnom humoru inteligentnije, imaju veće znanje te da su manje agresivne od osoba koje ne uživaju u crnom humoru.
Konzumirate alkohol i drogu
U studiji provedenoj 2012. godine, britanski su znanstvenici pronašli vezu između visokog kvocijenta inteligencije u djetinjstvu i konzumacije droge u odrasloj dobi, kao i ovisnosti o alkoholu. Još jedna britanska studija došla je do istog zaključka. Ispitanici kojima je u djetinjstvu izmjeren visok kvocijent inteligencije imali su kao odrasli problema s alkoholom ili konzumiraju više alkohola od osoba koje su u djetinjstvu imale niži kvocijent.
Što je zapravo kvocijent inteligencije?
Inteligencija je sposobnost mišljenja koja omogućuje snalaženje u novim prilikama u kojima se ne koriste (ili nemaju dobar ishod) nagonsko ponašanje, ni učenjem stečene navike, vještine i znanja. Inteligencija je temelj uspješne školske izobrazbe, stjecanja znanja općenito te uspješna obavljanja profesionalnih zadaća i drugih ljudskih djelatnosti.
Budući da je inteligencija povezana s djelovanjem sveukupne ličnosti, na uspjeh u nekoj djelatnosti (ovisno o vrsti i složenosti) mogu u znatnoj mjeri utjecati i afektivne, motivacijske kao i druge osobine osobnosti.
Kvocijent inteligencije, vrijednost je koja se dobiva ako se podijeli tzv. mentalna dob s tzv. kronološkom dobi (pomnoženo sa 100). Ako npr. osmogodišnje dijete (kronološka dob je 8 × 12 = 96 mjeseci) ima inteligenciju prosječnoga desetogodišnjaka (mentalna dob = 120 mjeseci), onda ono ima kvocijent inteligencije 120/96 × 100 = 125.
Normalni je kvocijent inteligencije (obično se bilježi s IQ) 90 do 110. Izvan tih utvrđenih odnosa govorimo o intelektualnoj defektnosti i o natprosječnoj inteligenciji.
Koliko možemo učiti, prilagođavati se i razumjeti svijet oko sebe, ovisi ponajprije upravo o našem kvocijentu inteligencije.
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.
