Jedna studija pokazala je da uravnotežen omjer bakterija u crijevima pozitivno utječe na psihičko zdravlje. Savjet je stručnjaka da za bolje raspoloženje pijemo više jogurta ili drugih napitaka s probiotskim učinkom.
Znanstvenici su otkrili da Lactobacillus, koji je najčešći u probiotičkom jogurtu, pomaže kod depresivnog ponašanja kod miševa. Voditelj studije Alban Gaultier sa Sveučilišta u Virginiji (SAD) rekao je da je to otkriće velika nada jer se više nećemo morati zamarati složenim lijekovima i nuspojavama kada se možemo pozabaviti mikrobiomom, tj. crijevnom florom.
Znanstvenici su prvo bili analizirali mikrobiom crijeva miševa prije i nakon izlaganja stresu. Tim je otkrio da stres dovodi do gubitka Lactobacillusa, što u konačnici dovodi do simptoma sličnih depresiji.
Daljnja su istraživanja pokazala da razina Lactobacillusa u crijevima utječe na razinu kinurenina, metabolita koji su prethodne studije povezivale s razvojem depresije.
Kada su razine Lactobacillusa smanjene, razine kinurenina su se povećale, što je dovelo do razvoja simptoma sličnih depresiji. Znanstvenici su potom promijenili prehranu miševa pod stresom i počeli im davati hranu koja sadrži tu bakteriju.
Praktično gledano, taj bi savjet mogao pomoći i u liječenju depresije kod ljudi. Osobe koje pate od blage depresije mogle bi promijeniti način prehrane.
Istraživači su do sličnih otkrića došli u studiji provedenoj 2014. godine. Predložili su da probiotici, koji povećavaju obilje dobrih crijevnih bakterija, smanjuju tjeskobu i stres kod odraslih, dok niske razine Lactobacillusa dovode do simptoma depresije.
Stručna pomoć
Ipak, iako se često čuje da pojedine namirnice ili dijete mogu pozitivno utjecati na raspoloženje, važno je naglasiti da ne postoji jedinstvena prehrana koja bi djelovala jednako na svakoga. Bezvoljnost i depresija složeni su psihički poremećaji koji mogu imati mnogo uzroka, uključujući biološke, genetske, psihološke, socijalne i životne čimbenike.
Jogurt je dobar izvor proteina, kalcija i probiotika koji mogu pomoći u održavanju zdravog probavnog sustava, što može biti važno za opće zdravlje i dobrobit.
Potrebno je provesti daljnja istraživanja kako bi se potvrdili učinci i identificirali specifični sojevi probiotika koji bi mogli biti korisni protiv depresije.
Prema tome, važno je naglasiti da prehrana sama po sebi ne može riješiti ozbiljne psihičke probleme poput depresije i da je uvijek najbolje potražiti stručnu pomoć.
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.
