Nakon globalno najtoplijeg lipnja otkada postoje mjerenja i prvog ovogodišnjeg toplinskog vala u Hrvatskoj od 22. do 23. lipnja, drugi je započeo 10. srpnja, s manjim prekidima u pojedinim dijelovima zemlje te još traje.
Iako u Hrvatskoj zasad nisu oboreni temperaturni rekordi, diljem Europe, Azije i Sjeverne Amerike zabilježene su dosad nezamislive temperature.
U pustinjskoj Dolini smrti (Death Valley) u istočnoj Kaliforniji (SAD) u nedjelju, 16. srpnja, izmjereno je 53,3 °C. Doduše, ni to nije bio najtopliji dosad zabilježen dan na svijetu, ali bilo je veoma blizu toga.
Istoga dana u pokrajini Xinjiang na istoku Kine izmjerena su 52,2 °C.
Grad Phoenix (Arizona, SAD) oborio je rekord s 19 uzastopnih dana s temperaturama iznad 43 °C, a prognoza je ukazivala na još takvih dana, uz nekoliko noći s temperaturama koje nisu pale ispod 32 °C.
Prema tome, Zemlja je vjerojatno imala najtopliji tjedan zabilježen u modernoj povijesti.
Nemate klima uređaj? Ovaj trik s ventilatorom mogao bi vam spasiti život
Kombinacija temperature i vlažnosti zraka
Kako se klima mijenja, tako toplinski valovi postaju sve snažniji. Traju dulje, učestaliji su te imaju sve više temperature.
Stoga se postavlja pitanje: “Kada postaje prevruće za normalne svakodnevne aktivnosti, čak i za mlade, zdrave odrasle osobe?“.
Stručnjaci tvrde da odgovor ne leži samo u temperaturi, već i u vlažnosti zraka.
Vrućina i vlaga zajedno povećavaju rizik za ljude, a ta kombinacija postaje opasna na nižim razinama nego što su znanstvenici prije mislili.
Kada se tijelo pregrije, srce mora jače pumpati krv prema koži kako bi se rashladilo, a znojenjem gubi tjelesne tekućine. U najgorim slučajevima, produljeno izlaganje može rezultirati toplinskim udarom, stanjem koje može ugroziti život i zahtijeva trenutno i brzo hlađenje te medicinsku pomoć.
Prema studiji iz 2010., gornja granica sigurnosti (nakon koje se ljudsko tijelo više ne može ohladiti isparavanjem znoja s površine tijela kako bi održalo stabilnost) iznosi 35 °C pri 100% vlažnosti zraka, ili 46 °C pri 50% vlažnosti zraka.
Ta je granica tek nedavno testirana na ljudima u laboratorijskim uvjetima. Rezultati pokazuju još veći razlog za zabrinutost!
Nova studija
Stručnjaci sa Sveučilišta Penn State (SAD) testirali su mlade i zdrave muškarce i žene u Noll laboratorij kako bi doživjeli stres od visoke temperature u kontroliranim uvjetima.
Svaki je sudionik progutao malu pilulu koja je kontinuirano pratila njegovu unutarnju temperaturu tijela. Zatim su sjedili u komori, lagano se krećući kako bi simulirali minimalne svakodnevne aktivnosti poput tuširanja, kuhanja i jedenja.
Znanstvenici su postupno povećavali ili temperaturu u komori ili vlažnost u stotinama odvojenih eksperimenata i pratili kako se tjelesna temperatura ispitanika počela povećavati.
Ta kombinacija temperature i vlage kod koje tijelo počinje kontinuirano povećavati temperaturu naziva se “kritično okolišno ograničenje”.
Ispod tih granica, tijelo može održavati relativno stabilnu temperaturu tijekom dugog razdoblja. Iznad tih granica, temperature neprekidno raste pa se povećava i rizik od bolesti povezanih s toplinom kod dugotrajnih izloženosti.
Stručnjaci su zaključili da je gornja granica za zdravo funkcioniranje tijela: 31 °C pri 100% vlažnosti zraka ili 38 °C pri 60% vlažnosti zraka.
“Imajte na umu da se ovi pragovi odnose samo na održavanje normalne tjelesne temperature. Čak i niže temperature i vlažnosti zraka mogu stvarati stres za srce i druge tjelesne sustave”, zaključuju znanstvenici.
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.
