Kako se zaštititi od bolesti

• Jačanje imunološkog sistema mora biti imperativ • Unositi što više vitamina i minerala • Izbegavati stres • Neophodni su redovan san i odmor
Imunološki sistem organizma brani nas od brojnih mikroba, ali i od raznih vrsta kancera. Da li ćemo se razboleti ili ne, zavisi od izloženosti infekciji i stresu, od načina života, ali i od sposobnosti našeg imuniteta da odbrani organizam. Kako bismo zadržali zdravlje važno je da sačuvamo zdrave životne navike (pravilna ishrana, ritam rada, sna i odmora) i pozitivan mentalno-emotivni stav prema životu.
Većina uljeza koji mogu da ugroze imunitet nalaze se u našoj okolini, a kao posledica njihovog prodora u organizam nastaju infekcije, bolesti, povećana sklonost nastanka tumora, sve češće autoimune, hronične degenerativne i alergijske bolesti.
S druge strane, zdravstvena edukacija, procvat dijagnostike, proizvodnja kvalitetnih lekova i dodataka hrani radi očuvanja i poboljšanja naših fizioloških funkcija sve više nas okreću zdravlju i prevenciji bolesti. Između dve krajnosti – dobrovoljnog odlaska na redovne lekarske kontrole i spasavanja života – vreme je kojeg često nismo svesni,a tokom koga naš imunološki sistem šalje signale poremećaja, slabosti ili preosetljivosti. Javljaju se, na primer, lupanje srca, nesanica, hronični umor, depresija, razdražljivost, smetnje koncentracije, glavobolja, povišenje krvnog pritiska, poremećaj probave, napetost mišića i ukočenost zglobova. Mogu se javiti i šumovi u ušima, opadanje kose, nedostatak apetita, smanjenje libida, česte prehlade (posebno angina), uporna kandidijaza probavnih i polnih sluznica, bronhitis i upale pluća, pojava herpesa, kožnih i polnih bradavica, urinarna infekcija i slično.
Ako se uzroci koji su doveli do poremećaja imuniteta i opšteg slabljenja organizma otkriju na vreme, sve se može popraviti, a poremećaj i bolest izlečiti. Izuzetak su hronične bolesti imunološkog sistema, što je rezultat slabije imuno reakcije ili njenog potpunog izostanka.
Da ne bi došlo do ovog drastičnog epiloga, trebalo bi na vreme da povedemo računa o imunitetu i kompletnom stanju čitavog organizma. Naša svakodnevna ishrana često je neodgovarajuća i ne pruža nam dovoljnu količinu vitamina, minerala i drugih bioaktivnih sastojaka. Zato, da bismo izašli na kraj sa sve češćim poremećajima imuniteta, od pomoći mogu biti određeni prehrambeni dodaci. Osim flavonoida, betakarotena, cinka, kalcijuma, vitamina E i C, koenzima Q 10, tu su i razni lektini iz često vrlo dostupnih biljnih izvora. Dostupni su u mekinjama, zobu, ječmu i nekim vrstama pečuraka. Izazivaju imunološku stimulaciju organizma koja zaustavlja i sprečava rast ćelija raka i metastazu, a sprečavaju i ublažavaju različite bakterijske, virusne, gljivične i parazitske zaraze.
Prevencija
Promenite navike i usvojite nove koje aktivno jačaju vaše zdravlje:
• Izbegavajte prejedanje i preterano uživanje alkohola, kofeina i duvana. Odmarajte se koliko je to potrebno, vežbajte redovno i jedite zdravu hranu.
• Ne napadajte odmah infekcije antibioticima, osim ako lekar to smatra neophodnim. Imunološkom sistemu pomognite vitaminima i biljnim preparatima.
• Kad god je to moguće, izbegavajte izlaganje zračenju i štetnim hemijskim materijama i dugotrajnu upotrebu imunosupresora kao što je kortikosteroid jer mogu da budu štetni po imunitet.
Lečenje
• Za jačanje imuniteta je neophodno da promenite način ishrane i redovno se bavite fizičkim aktivnostima. Lekar će vas zbog toga verovatno uputiti nutricionisti ili terapeutu.
• Prvi korak u lečenju jeste jačanje otpornosti organizma vakcinom. Ako se na taj način ne postigne željeno dejstvo, pokušaće sa gamaglubinima, belančevinama prisutnim u plazmi koji podstiču rad odbrambenih snaga organizma.
• Osobama s težim, naslednim imunodeficijencijama biće potrebne injekcije protivtela, presađivanje tkiva ili koštane srži i dugotrajna upotreba antibiotika. Ako bolujete od autoimunog poremećaja, lekar vam može prepisati nesteroidne protivupalne lekove, kortikosteroide ili snažnije imunosupresore.
• Ako vas muče alergije, lekar će vam preporučiti izvesne mere opreza u vezi vašeg okruženja kako biste smanjili kontakt s materijama koje izazivaju alergijsku reakciju.