Kako žudnja za nekom hranom utiče na nas?

Kako žudnja za nekom hranom utiče na nas? 1

Kada zabranimo sebi određenu hranu, to jača put ka nagrađivanju istom tom hranom, što nas čini da je želimo još više. Dajte sebi bezuslovnu dozvolu da jedete svu hranu i slobodno jedite slatko ako vam odgovara.

Ipak, smanjivanje žudnje ne znači da više ne treba da jedete određenu hranu.Naravno, slobodno jedite slatko ako vam odgovara, ali postavite sebi pitanje „koja je to hrana koja bi mi sada odgovarala”.

Nema „loše” hrane: oslobodite se straha

Uglavnom, kada pojedete sladoled a ne žudite za njim, to može biti pomalo dezorijentišuće iskustvo.

Međutim, iako smo naučeni da treba da se čuvamo za specijalne događaje i deserte, slobodno jedite slatko ako vam odgovara: i sladoled, ali i brojne druge poslastice predstavljaju slasnu užinu. Ako regularno jedete sladoled, možete da ga jedete na način koji prija vašem telu.

Baš zato što je popularan strah od hrane, ali i krivica u vezi sa njom, neki ljudi ne mogu da smatraju hranu „lošom”, a da se ne prejedaju njome. U stvari, sama pomisao da ne bi trebalo da jedemo nešto vodi ljude ka prejedanju. Međutim, nemojte se voditi ovime: slobodno jedite slatko ako vam odgovara, jer inače može doći do kontra efekta.

Česta izloženost hrani u kojoj inače preterujemo, dozvoljava nam da budemo u interakciji sa istom tako da bude dobra za naše zdravlje i blagostanje. Naravno, ne treba da jedemo ogromnu količinu hrane odjednom, ali slobodno jedite slatko ako vam odgovara.

Fokusirajte se na to kako se vaše telo oseća zbog neke hrane

Korak napred ka mirnoj interakciji sa hranom jeste traženje neutralnosti hrane, odnosno da shvatimo da ne postoji dobra ili loša hrana. Neutralnost ovde podrazumeva da smo u stanju da shvatimo šta hrana znači i kako se oseća naše telo zbog nje. Dakle, slobodno jedite slatko ako vam odgovara umesto da se fokusirate na unapred stvorene pojmove koje nam je usudila popularna kultura mršavljenja.

Sa svih strana nam stižu poruke da su određene namirnice loše po nas, ali ako je to tačno, zašto se neki ljudi fizički dobro osećaju nakon što pojedu, na primer, ugljene hidrate? Dok je psihički nemir možda i dalje prisutan, shvatite da je fizički sve u redu i slobodno jedite slatko ako vam odgovara, ili koje god namirnice da vam prijaju.

Tražite od svog mozga da shvati da su hrana proteini, ugljeni hidrati, masti, mlečni proizvodi i vlakna, a da hrana utiče na nas tako da se osećamo zadovoljno, nezadovoljno, puno, prazno, gasovito, puno energije, tromo itd. U redu je da uzmete ugljene hidrate i masnoće i slobodno jedite slatko ako vam odgovara. Bio to sladoled ili nešto drugo – najbolje ćete znati po svom osećaju.

Izvor: https://immaeatthat.com

Podržite nas članstvom u Klubu čitalaca Danasa

U vreme opšte tabloidizacije, senzacionalizma i komercijalizacije medija, duže od dve decenije istrajavamo na principima profesionalnog i etičkog novinarstva. Bili smo zabranjivani i prozivani, nijedna vlast nije bila blagonaklona prema kritici, ali nas ništa nije sprečilo da vas svakodnevno objektivno informišemo. Zato želimo da se oslonimo na vas.

Članstvom u Klubu čitalaca Danasa za 799 dinara mesečno pomažete nam da ostanemo samostalni i dosledni novinarstvu u kakvo verujemo, a vi na mejl svako veče dobijate PDF sutrašnjeg broja Danas.

Učlani seOriginal Article