Koliko promena vremena utiče na neke hronične bolesti?

Od kad su ljudi svesni vremena razmišljaju o njegovom uticaju na zdravlje. Stari Grci su zabeležili uticaj hladnih i toplih vetrova na bol i bolesti pre 2400 godina. Tokom rata lekari su pisali kako su vojnici kojima je amputiran neki ekstremitet osecali bol u fantomskom ekstremitetu kada se menjalo vreme. U narodu su zabeležene priče o ljudima koji osecaju vreme u svojim kostima.

U današnje vreme, lekari nastavljaju da ispituju vezu između vremenskih uslova i bola, naričito u slučajevima gde je bol posledica hroničnih stanja kao što je migrena i artritis.

Dok su neki uvereni da vremenske promene utiču samo na to kako se čovek oseća, studije koje proučavaju vezu između hroničnog bola i vremenskih promena se ne slažu uvek. Neki lekari tvrde da je u pitanju samo percepcija, bolesnici se osećaju lošije tokom kišnog dana, kažu, samo zbog mračnog dana dok drugi kažu da je bol stvaran. Ipak svi ljudi koji pate od hroničnog bola ne osećaju efekte promene vremena. Među onima koji osećaju, bol veoma individualno varira i teško ga je meriti.

Na ljude koji su osetljivi na vremenske prilike, više utiču vremensle promene nego specifični vremenski uslovi.

Ovi faktori mogu doprineti pojačanju bolaova:

Atmosverski pritisak – nagli pad atmosverskog pritiska koji generalno nagoveštava početak pogoršanje vremena ima jaku vezu sa mogućnošću pojave bolova, takođe i povećanje atmosverskog pritiska može uticati na neke ljude.

Vlažnost vazduha – povečanje apsolutne vlažnosti pogotovo tokom leta može povećati mogućnost pojave i pojačanja bolova. Neki naučnici su takođe našli vezu između suvog i hladnog vazduha i pojave migrene.

Padavine uključujući kišu, sneg ili bilo koju vrstu vode koja dospeva na zemlju utiče na bolove jer je povezano sa promenom atmosverskog pritiska. Za one koji su osetljivi na visoke temperature kao što su ljudi koji boluju od multiple skleroze, kiša rashlađuje atmosveru i može doneti olakšanje.

Temperatura vazduha – naglo povišenje ili snižavanje temperature takođe nosi promenu atmosverskog pritiska i utiče na potencijalnu pojavu bolova. Niske temperature mogu potstaći bolove usled migrene, pogoršanje kod obolelih od artritisa, kao i pogoršanje stanja kod obolelih od astme.

Vetar može nepovoljno da utiče na ljude koji boluju od respiratornih oboljenja kao što je astma, zbog prenošenja polena takođe može da pogorša stanje kod ljudi koji boluju od polenskih alergija.

Smatra se da vremenski uslovi mogu imati uticaj na i širok spektar najrazličitijih zdravstvenih stanja. U nekim sličajevima kao što je migrena, vremenske promene mogu doneti epizodu glavobolje. U drugim slučajevima vremenske promene mogu pogoršati već postojeći bol.

Oboljenja kod kojih vremenske promene utiču na pojavu ili pogoršanje bola:
Artritis – je bol i ukočennost u zglobovima i vezivnim tkivima. Postoji više tipova artritisa kao što je reumatoidni, osteoartritis, giht i td.

Nekoliko studija poslednjih 20 godina nije pronašlo vezu između bola prouzrokovanaog artritisom i vremenskih uslova, smatralo se da pacijenti zato što traže neki šablon pogrešno povezuju boleove od kojih pate sa vremenskim uslovima.

Kasnije je utvrđeno da vremenski faktori koji mogu provocirati i pojačati bol kod artritisa si nagle promene atmosverskog pritiska i povećanje vlažnosti, hladno vreme može pojačati ukočenost globova i mišića.

Fibromialgijski sindrom je hronično oboljenje koje se ispoljava kao umor udružen sa bolom u mišićima, tetivama i ostalim vezivnim tkivima. Uglavnom se pojavljuje kod žena a na pogoršanje stanja utiče stres i vremenske promene. U jednom izveštaju 90% žena koje su patile od ovog oboljenja je izjavilo da se oseća loše tokom hladnog i vlažnog vremena.

Migrena – više od polovine glavobolja usled migrene izazvano vremenskim uslovima, na pojavu migrene može uticati generalno svaka nagla promena vremena kao i suvo, hladno vreme.

Glavobolje usled sinuzitisa pojačavaju se usled vlažnog hladnog vremena.

Multipla skleroza – Simptomi kod multiple skleroze koja hronično neurološko oboljenje mogu da se pojave i nestanu neočekivano. Simptomi su : gubitak kordinacije pokreta, zamućena slika, nerazgovetan govor, izuzetan zamor i td. Mnogi bolesnici su prijavili da se osećaju lošije tokom toplog vremena ili kada se pregreju.

Astma u većini slučajeva se pogoršava tokom hladnog, suvog vremena. Proleće i leto takođe mogu doneti napade astme zbog povećanja zagađenja i polena u vazduhu.