Nedavna istraživanja otkrila su da ljudski imunosni sustav, sastavljen od različitih tkiva koja ga štite od infekcija, broji otprilike 1,8 bilijuna stanica.
Kako biste bolje razumjeli tu brojku, zamislite da te stanice zajedno teže oko 1,2 kg – otprilike isto koliko i ananas ili šest hrčaka. Naravno, to ovisi o veličini osobe.
Biolog Ron Sender s Weizmannova znanstvenog instituta (Rehovot, Izrael) nije bio zadovoljan prethodnim procjenama pa je izračunao koliko zapravo stanica imunosnog sustava ima u ljudskom tijelu, gdje se nalaze i kolika im je ukupna masa.
Znanstvenici razvili cjepivo protiv ovisnosti o kokainu: ‘Ovo predstavlja revoluciju u liječenju’
Međutim, važno je napomenuti da su ti rezultati temeljeni na standardnom referentnom modelu odraslog muškarca od 70 kg između 20 i 30 godina, što ograničava generalizaciju rezultata na ostale spolove, dobne skupine i težinske kategorije.
Mitovi u biologiji
Osim toga, postoje različite teorije o tome koji je dio tijela najveći rezervoar imunosnih stanica. Dok se često vjeruje da se najviše stanica nalazi u probavnom sustavu, neka istraživanja sugeriraju da su to zapravo limfni čvorovi, a ne crijeva.
Usto, postoji čvrsta povezanost između stanica imunosnog sustava u crijevima, zdravlja i bolesti.
Autori istraživanja, Sender i Ron Milo s istog instituta, već su stekli reputaciju u računanju broja stanica i provjeravanju mitova u biologiji.
Nedavno su revidirali procjene broja bakterijskih stanica u ljudskom tijelu, zaključivši da nas bakterije ne nadmašuju u omjeru 10:1, kako se prethodno mislilo.
Zanimljivi podaci
Rezultati istraživanja pokazuju da žena u dvadesetima teška 60 kg ima oko 1,5 bilijuna stanica imunosnog sustava, što ukupno teži oko 1 kg.
Desetogodišnje bi ih dijete imalo nešto manje, oko bilijun stanica, mase oko 600 g.
Iz istraživanja također proizlazi da limfociti, koji proizvode antitijela za neutralizaciju infekcija, čine oko 40% svih stanica imunosnog sustava, iako čine samo 15% ukupne mase imunosnog sustava.
Neutrofili, koji se proizvode u koštanoj srži i bore protiv bakterijskih infekcija, čine još 40% stanica i 15% ukupne mase.
S druge strane, makrofagi, dendritičke stanice i mastociti, koji su znatno veći, čine manje od 20% svih stanica imunosnog sustava, ali pridonose s više od 60% ukupne mase imunosnih stanica.
Nadalje, samo 3% svih stanica imunosnog sustava nalazimo u probavnom traktu, dok je 2% prisutno u krvi. To znači da su najvažniji organi za imunosni sustav, zapravo, limfni čvorovi, koštana srž i slezena, gdje se većina limfocita i neutrofila nalazi.
Crijeva su pak dom najvećem broju stanica plazme i stoga daju najveći doprinos za stvaranje antitijela.
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.
