Ksenotransplantacija postaje naša realnost, a znate li uopće što je to i zašto bi se moglo proširiti?

Autor: Zlatko Govedić

Već dulje od stoljeća znanstvenici pokušavaju presaditi životinjski bubreg u ljudsko tijelo, no to im nije polazilo za rukom. Znanstvenici sa Sveučilišta u Alabami (SAD), međutim, tvrde da su napokon uspjeli u tome.

Uzeli su bubrege genetski modificirane svinje i, uz dopuštenje obitelji, uspješno ih presadili u pacijenta koji je bio u stanju moždane smrti. Ono po čemu se ovaj podvig razlikuje od svih dosadašnjih pokušaja jest to što su svinjski bubrezi brzo počeli stvarati urin i čistiti tijelo od kreatinina.

Kreatinin je organski spoj koji u ljudskom tijelu nastaje razgradnjom kreatin-fosfata u mišićima, te se iz tijela izlučuje bubrezima. Nastaje spontano, tj. bez djelovanja enzima. Iz tijela se može ukloniti samo kroz urin.

Foto: Unsplash

‘Ključan napredak’

Kada se organi jedne vrste presade u drugu, to se naziva ksenotransplantacija. Dosada su takve operacije bile neuspješne jer je ljudski imunosni sustav napadao strano tkivo, čak i uz imunosupresivne lijekove. No ako se organ životinje genetski modificira da prevari ljudski imunitet kako bi ga prihvatio, znanstvenici bi teoretski mogli spriječiti odbacivanje.

Dokaz te teorije proveden je u bolnici sa zadivljujućim uspjehom. Kliničar Toby Coates sa Sveučilišta u Adelaideu (SAD) kaže da je ova ksenotransplantacija bila uspješna zahvaljujući “ključnom napretku” u genetskoj modifikaciji. Uklanjanje četiri gena svinje i umetanje šest ljudskih gena pomoglo je “spriječiti zgrušavanje krvi i ‘humanizirati’ bubrege svinje”.

Nevjerojatno otkriće znanstvenika: Espresso možda smanjuje rizike od jedne od najopasnijih bolesti

Dugoročno rješenje?

Istraživači sada moraju utvrditi koliko dugo ti bubrezi mogu normalno funkcionirati, naročito kod pacijenata s terminalnom bolešću bubrega. Zagovornici ksenotransplantacije tvrde da moramo postupati oprezno, ali da je ovaj slučaj “spasonosni korak vrijedan poduzimanja”.

“Iako je u ranoj fazi, ovo pilot-istraživanje pruža nadu za više od 15.000 Australaca na dijalizi koji bi mogli imati koristi od transplantacije bubrega te bi moglo pomoći u prevladavanju nedostatka ljudskih donorskih bubrega”, zaključuje Coates.

Autor:Zlatko Govedić

Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.

Read More