Otkrice ljudskoga genoma omogucit ce istraživacima brzo napredovanje u tumacenju odnosa izmedu gena i ponašanja.
Otkrice da imamo mnogo manje gena nego što se ocekivalo pokazuje kako utjecaj okoline ima mnogo vecu ulogu u našem razvoju nego što se dosad mislilo.
Odgovor na pitanje kako se razmjerno malen broj gena pretvara u nevjerojatno složeno ljudsko bice bit ce jedan od glavnih izazova buducnosti.
Sad imamo popis dijelova (ljudskoga tijela), rekao je sir John Sulston, voditelj britanske skupine znanstvenika koja je sudjelovala u otkrivanju genoma.
Sad moramo otkriti što su, moramo otkriti u kakvom su medusobnom odnosu te kako kontrola tih interakcija gradi naša tijela.
Istraživaci predvidaju da ce dobiveni podaci otkriti neke tajne o tome kako geni utjecu na ponašanje. No, upozoravaju da se ne bi smjelo isticati tvrdnje kako odredeni gen može biti uzrokom zlocina, homoseksualnosti ili sjajnih sportskih uspjeha.
Dr. Craig Venter, voditelj privatne tvrtke koja sudjeluje u dešifriranju ljudskoga genoma, rekao je kako ideja o genetskoj zadanosti, odnosno ideja da covjekom upravljaju geni, zabluda.
Moramo izbjegavati dvije zablude, napisali su dr. Venter i njegovi suradnici u casopisu Science. Determinizam, ideju po kojoj su sve osobine nekog covjeka ‘zapisane’ u genomu. I redukcionizam, ideju da je sad, kad je potpuno otkrivena ljudska sekvenca, samo pitanje vremena kad ce objašnjenje funkcija gena i njihovih interakcija omoguciti opis svih uzroka ljudske razlicitosti.
Zahvaljujuci otkricu, rekao je dr. Venter, mogli bi se smiriti strahovi od kloniranja ljudi. Pokušaj kloniranja covjeka radi stjecanja besmrtnosti bio bi besmilen, rekao je.
Cijela je rasprava o kloniranju zapravo mnogo vike ni za što jer iako možete, kao što je slucaj s blizancima, imati osobu koja vam je slicna, izgledi da ta osoba ima i vašu osobnost i isti životni put vrlo su blizu nuli.
Zato ne možete fotokopirati ljude, ljudski klonovi ne mogu biti isti.
Proucavanje gena moralo bi utjecati na prepoznavanje genetskih mentalnih poremecaja, što bi možda smanjilo stigmu koja pogada osobe koje pate od depresije ili shizofrenije.
Istraživaci su blizu otkricu dijelova genetskoga koda koji neke pojedince cine sklonijima ovisnosti o drogi i alkoholu.
