Novo istraživanje pokazuje da klimatske promjene pogoršavaju simptome određenih bolesti mozga. Stanja koja su posebno osjetljiva na povećanje temperature i vlažnosti uključuju moždani udar, migrene, meningitis, epilepsiju, multiplu sklerozu, shizofreniju, te Alzheimerovu i Parkinsonovu bolest.
Naš mozak igra ključnu ulogu u upravljanju izazovima koje donose klimatske promjene, kao što su visoke temperature i vlaga, regulirajući procese poput znojenja i signalizirajući nam da se sklonimo sa sunca. Milijarde neurona u našem mozgu djeluju poput računala, prilagođavajući se i radeći zajedno unutar uskog temperaturnog raspona. Tijelo funkcionira optimalno unutar ovih granica, na koje smo se prilagođavali tisućama godina.
Ljudi su evoluirali u Africi i obično se najbolje osjećaju na temperaturama između 20°C i 26°C te vlažnosti između 20% i 80%. Komponente mozga rade optimalno u tim uvjetima, a promjene temperature ili vlažnosti mogu značajno utjecati na njihovu funkcionalnost. Kada klimatske promjene dovedu do ekstremnih uvjeta, naš mozak se bori s regulacijom temperature, što može rezultirati “kvarovima”.
Moramo misliti o promjenama
Simptomi se pogoršavaju kada se tijelo ne može učinkovito rashladiti ili kada nije svjesno opasnosti od pregrijavanja. Neki lijekovi koji se koriste za liječenje neuroloških i psihijatrijskih stanja mogu dodatno otežati situaciju, smanjujući sposobnost tijela da se rashladi. Toplinski valovi dodatno pogoršavaju stanja poput epilepsije i multiple skleroze, a visoke temperature povećavaju rizik od moždanog udara zbog dehidracije.
Klimatske promjene imaju značajan utjecaj na ljude s neurološkim bolestima, povećavajući hospitalizacije zbog demencije i drugih stanja. Toplinski valovi, ekstremne temperature i vremenske nepogode mogu pogoršati neurološke simptome, a urbana područja s malo zelenih površina dodatno povećavaju rizike.
Procjenjuje se da klimatske promjene negativno utječu na milijune ljudi s neurološkim i psihijatrijskim problemima diljem svijeta. Trenutno oko 60 milijuna ljudi ima epilepsiju, 55 milijuna pati od demencije, a više od 60% njih živi u zemljama s niskim i srednjim prihodima. Očekuje se da će taj broj porasti na preko 150 milijuna do 2050. godine. Moždani udar je drugi vodeći uzrok smrti i glavni uzrok invaliditeta globalno.
Prirodne metode za suzbijanje puževa: Uz ove namirnice vrt će ostati netaknut
Važno je riješiti problem
Važno je rješavati problem klimatskih promjena kroz međunarodnu suradnju i mjere koje će s vremenom donijeti promjene. U međuvremenu, osobe s neurološkim tegobama trebaju biti informirane o rizicima ekstremnih vremenskih uvjeta. Liječnici i stručnjaci za javno zdravstvo trebaju educirati pacijente kako smanjiti te rizike, prilagoditi sustave upozorenja i raditi s obiteljima i skrbnicima kako bi razumjeli zdravstvene rizike i adekvatno reagirali.
Ako klimatske promjene ne postanu dio neurološke skrbi, mogli bismo izgubiti prednosti znanstvenog napretka. Kako bi nastavili živjeti kvalitetne živote, moramo obratiti više pozornosti na utjecaj klimatskih promjena i djelovati protiv njih, zaključuje The Conversation.
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.