,,Mama, Tata, neću Novi Sad u smeću!”

AKCIJA EKOLOŠKOG UDRUŽENJA ,,ZELENI MASLAČAK”

Cilj ekološkog udruženja ,,Zeleni maslačak“ je da podigne svest o očuvanju životne sredine kod dece, roditelja i vaspitača prvenstveno, a onda i kod ostalih sugrađana. Akcija: ,,Mama,tata neću Novi Sad u smeću!“ koju organizuju u subotu (26.11.2016.) u 11 časova, imaće za cilj da se od PET-a, limenki i papira očisti obalni deo Dunava (leva obala) na potezu nizvodno od Štranda do Zepelina. Prikupljene sekundarne sirovine udruženje će prodati a prikupljen novac poslužiće za kupovinu neophodnih stvari za ekološki vrtić ,,Maslačak“ i obnovu kino sale.

 

Svi zainteresovani sugrađani dobrodošli su da se priključe, okupljanje je na Sunčanom keju kod zgrade JKP Vodovod u 11 časova.

 

dogadjaj1Svako dete zaslužuje da detinjstvo provede u čistoj životnoj sredini. Roditelji su samo jedna karika u društvenom lancu koji su dužni da im to omoguće, ali tu lanac ne staje. Vaspitači i ostali sugrađani trebalo bi da ih podrže da u tome uspeju. Zadatak nije lak, ali nije ni nemoguć. Gospodin Dejan Cvrkalj, jedan od osnivača ekološkog udruženja ,,Zeleni maslačak“, objašnjava kako je došlo do organizovanja akcije: ,,Mama, tata neću Novi Sad u smeću!“, šta je cilj akcije i koliko je podrška društva i javnosti neophodna da bi se deci obezbedila zdrava životna sredina.

 

Sa kojim ciljem je osnovano ekološko udruženje ,,Zeleni maslačak”?

Udruženje ,,Zeleni maslačak” osnovano je s dvojakim ciljem. Prvi je da se kroz edukaciju dece, roditelja i vaspitača podigne svesti o zaštiti životne sredine, a drugi cilj se odnosi na prikupljanje i prodaju sekundarnih sirovina kako bi se renevirao vrtić „Maslačak” u kojem borave deca svih osnivača udruženja. Naime, vrtić „Maslačak” je prvi vrtić koji je još pre više od 20 godina proglašen ekološkim vrtićem. Kako u Novom Sadu ne postoji sistemska selekcija i prikupljanje otpada, članovi udruženja su došli na ideju da u vrtiću organizuju prikupljanje ambalažnog otpada iz domaćinstava, od čije će prodaje korist biti  višestruka. Osim obnove vrtića , deca i roditelji bi kroz razne akcije i delovanja udruženja menjali navike i samim tim uticali bi na porast ekološke svesti u svojoj mikrookolini, što svakako vodi ukupnom porastu svesti.

 

U eri tehnologije u kojoj su rođeni i u kojoj odrastaju, koliko je teško decu vratiti prirodi?

I jeste i nije teško. Mi, roditelji, smo ti koji postavljaju pravila u najvećem broju slučajeva. Nekada to nije baš jednostavno, ali ukoliko smo svesni da nije pametno da nam deca sede pola dana pred nekom vrstom ekrana, verovatno ćemo učiniti sve što možemo da to predupredimo, inače ćemo sami biti odgovrni za rezultat slabog razvoja deteta kada je to najpotrebnije. Dr Ranko Rajović, jedan od najvećih stručnjaka današnjice na polju razvoja dečije inteligencije sam kaže da deca predškolskog uzrasta ne bi trebala da provedu više od 20 minuta dnevno sedeći ispred ekrana. Nikada nisam bio pristalica lakšeg puta, a lakši put je upravo pustiti decu da rade šta im je u datom trenutku najprivlačnije. Naravno, ni u tome ne treba preterivati. Imati meru u svemu, jedan je od ključeva mudrosti…

 

Kako se deca mogu naučiti da čuvaju i poštuju prirodu?

dogadjaj2Deca pre svega posmatraju šta rade roditelji i kopiraju upravo to. Ukoliko decu ne vodite u prirodu i ne pokazujete ličnim primerom da priroda treba da se voli, takvo dete će teško izrasti u zdravu osobu punu poštovanja prema prirodu i aktivno u njenom očuvanju. Druga dobra stvar kod dece je ta što su ona izuzetno prilagodljiva, ne treba im mnogo animiranja da bi usvojila zdrave životne navike.

 

Koliko im je u tome bitna podrška porodice i društva?

Podrška je ovde suštinska stvar, koja će vrlo brzo dobiti bumerang efekat. Važno je da deca rade nešto zbog čega će se osećati korisnim. To je ono što današnjoj deci nedostaje. Kada dete shvati da je upravo ono zaslužno što se kod kuće PET ambalaža ubacuje u posebnu kesu, a ne po navici u kantu sa ostalim smećem, ono će to pamtiti kao svoj uspeh. U takvim situacijama postajemo svesni da se sve ono što smo kao porodica i društvo uložili u njihovu edukaciju isplatilo, a samo možemo da zamislimo šta će nam se vratiti za 20, 30 godina.

 

Kako ste došli na ideju da organizujete akciju čišćenja leve obale Dunava?

Ideja se rodila još letos kada smo sin i ja kod zgrade JKP Vodovod sišli do Dunava i videli poražavajuću sliku obale pretrpanu plastičnim flašama i raznim drugim otpadom. Ljubiteljima prirode se takvi prizori svakako ne sviđaju, ali većina ljudi koje sam poznavao, pre osnivanja udruženja, ne bi prihvatila da šeta kejom sa džakom za smeće u rukama. I onda sasvim slučajno, na savetu roditelja, upoznao sam ljude koji ne ostaju ravnodušni pred ovako nemilim prizorima, tako je nastalo udruženje.  Do sada smo već imali sličnu pilot akciju čišćenja dela grada ograničenog Klisanskim mostom, Primorskom ulicom, prevodnicom i Kanalom DTD poslednje subote prošlog meseca (oktobar 2016.) gde je nekoliko porodica sa decom u skladu sa svojim mogućnostima, prečešljalo taj zeleni  predeo i pored 8 džakova raznog smeća od 160L, prikupilo i 4 džaka PET ambalaže, 1 džak limenki i 3 džaka papira.

 

Šta očekujte od prestojeće akcije?

Kao što je jasno iz odgovora na prethodno pitanje, prošlomesečna akcija se isplatila. Nema razloga da sumnjamo da ćemo imati još bolji rezultat u ovoj akciji „MAMA, TATA NEĆU NOVI SAD U SMEĆU!” budući da već imamo najave članova i aktivista Zelene stranke da će nam se pridružiti jer su prepoznali naš potencijal. Svakako očekijemo veći odjek naše akcije od prošlomesečne i verujemo da će rezultat biti dodatni motiv da svoje aktivnosti unapredimo i proširimo.

 

Zašto bi ostali sugrađani trebalo da Vam se priključe i da Vas podrže?

Novi Sad nije samo grad aktivista koji će učestvovati u ovoj akciji. Ovakvim akcijama dolazimo do rezultata koji svima odgovara. To je jedno drugačije subotnje prepodne koje garantuje dobar osećaj svim učesnicima jer će znati da su uradili dobro za sebe i svoju okolinu a dodatno pomogli obnovi drugog najvećeg vrtića u Novom Sadu. U taj vrtić će ići njihova deca, sestrići, bratići, unuci…

 

Na koje sve načine ljudi mogu da pomognu ekološkom udruženju ,,Zeleni maslačak“?

Svaka pomoć je dobrodošla. Mogu prvenstveno da dođu, da nam se pridruže, mogu da predlože zone čišćenja, mogu da sakupljaju PET ambalažu, aluminijumske limenke i staru hartiju i da nam ih ustupe u vrtiću ,,Maslačak” u Narodnog fronta 42. Takođe, mogu da nas upute na firme koje bi želele da prikupljaju i doniraju pomenute sekundarne sirovine za nas ili da firme upute na nas, mogu da nas podrže medijski ili finansijski donacijama na račun 160-453201-25, mogu da podele našu fejsbuk sranicu kako bi što više ljudi bilo informisano i pratilo naše aktivnosti.