‘MELEM ZA CRIJEVA’: Ove tri vrste žitarica poboljšavaju probavu, sprječavaju zatvor i daju energiju cijelom tijelu

Autor: Zlatko Govedić

Žitarice su biljke koje pripadaju porodici trava (Poaceae ili Gramineae) i uključuju različite vrste kao što su pšenica, riža, kukuruz, zob, ječam i dr. Koriste se kao hrana za ljude i životinje jer sadrže hranjive sastojke poput ugljikohidrata, vlakana, proteina, vitamina i minerala.

Vlakna, naročito u cjelovitim žitaricama, važna su za zdravlje crijeva jer pomažu u održavanju zdrave crijevne flore i poboljšavaju probavu, sprječavajući zatvor i druge probavne tegobe. Osim toga, žitarice su važan izvor ugljikohidrata, koji su glavni izvor energije za tijelo.

Važno je napomenuti da se cjelovite žitarice smatraju zdravijim izborom jer sadrže više vlakana i drugih hranjivih tvari u usporedbi s obrađenim žitaricama poput bijelog brašna ili riže.

Među brojnim žitaricama, tri se mogu smatrati “melemom za crijeva”.

Hordeum vulgare

Ječam je vrsta žitarice koja se uzgaja u različitim dijelovima svijeta i koja se koristi u prehrani ljudi i životinja. To je jedna od najstarijih kultiviranih žitarica, a pronađena je i u egipatskim piramidama. Ječam se može koristiti na različite načine, uključujući kuhanje kao cjelovite žitarice, brušenje u brašno za pečenje kruha, ili fermentaciju u pivu.

Cjeloviti ječam bogat je vlaknima, proteinima, vitaminima B skupine, željezom, magnezijem, kalijem, kalcijem, cinkom, fosforom i drugim hranjivim tvarima. Usto sadrži i škrob i celulozu. Zbog svog sastava, konzumacija ječma može pružiti brojne zdravstvene koristi, uključujući smanjenje rizika od srčanih bolesti, reguliranje razine šećera u krvi, poboljšanje probave i zdravlja crijeva te jačanje imunosnog sustava.

Ječam se također često koristi u pripremi salata i juha, a ponekad se koristi i kao zamjena za rižu ili tjesteninu. U nekim zemljama se od ječma proizvode i različiti tradicionalni specijaliteti, poput irskog krumpira i ječma, ili bliskoistočnog jela pilav od ječma.

Kuhanjem ječma oslobađa se sluz koja izuzetno povoljno djeluje na probavne organe. Zbog visokog udjela topivih i sirovih biljnih vlakana, ječam povoljno djeluje na regulaciju kolesterola u krvi, ali i probavne probleme.

Oryza sativa

Riža je jedna od najvažnijih i najraširenijih žitarica na svijetu, a potječe iz jugoistočne Azije. Postala je dio prehrane mnogih kultura diljem svijeta i koristi se na različite načine u kulinarstvu.

Uzgaja se u različitim sortama, a najčešće se dijeli na dugozrnatu, srednje zrnatu i okruglozrnatu. Dugozrnata riža obično ima manje škroba i više vlakana od okruglozrnate riže, što znači da se sporije kuha i ima nešto drugačiji okus i teksturu.

Riža je bogata ugljikohidratima, vlaknima, vitaminom B, željezom i drugim hranjivim tvarima, a također je i niskokalorična, što je čini popularnom namirnicom među ljudima koji žele smršavjeti. Riža se može pripremati na različite načine, uključujući kuhanje, pirjanje, pečenje, ili prženje, a koristi se u mnogim različitim jelima, kao što su sushi, curry, paella, pilav itd.

U usporedbi s ostalim žitaricama riža ima najveću energetsku vrijednost pa brzo daje energiju i osigurava dulji osjećaj sitosti. Zbog svoje nutritivne vrijednosti izuzetno je koristan za živčani sustav i probavu. Ne sadrži gluten i najmanje je alergena žitarica.

Vlakna iz rižinih mekinja potiču rad crijeva. Uključite rižu od cjelovitog zrna u svoju prehranu zajedno s drugom hranom bogatom vlaknima i fermentiranim mliječnim proizvodima kako biste obnovili crijevnu floru.

Chenopodium quinoa

Kvinoja je biljka iz Južne Amerike koja se uzgaja zbog svojih jestivih sjemenki. Iako se često smatra žitaricom, zapravo je pseudožitarica jer pripada istoj porodici kao i špinat i blitva. Kvinoja ima dugogodišnju povijest uzgoja na Andama, a danas je popularna i u drugim dijelovima svijeta zbog svojih nutritivnih vrijednosti i jednostavnosti pripreme. Ta je biljka poznata i kao “majka svih žitarica”.

Bogata je proteinima, vlaknima, željezom, magnezijem, fosforom i drugim hranjivim tvarima, te se stoga smatra superhranom. Ta je pseudožitarica značajan izvor biljnih vlakana koja povoljno djeluju na metabolizam i probavu. Ne sadrži gluten pa je idealna za osobe koje su osjetljive na gluten ili imaju celijakiju.

Kvinoja se obično kuha kao riža, a može se koristiti kao prilog ili se dodaje salatama, juhama, umacima i sl. Također se može koristiti za pripremu kruha, peciva, kolača i drugih slastica.

Postoji više od sto vrsta kvinoje, ali u svijetu se najviše koriste bijela, crvena i crna. Iako je ona pseudožitarica, nutricionisti ju tretiraju kao cjelovitu žitaricu, što znači da joj se tijekom pripreme ništa ne odstranjuje.

Autor:Zlatko Govedić

Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.

Read More