Meteoropatija

Bez sumnje – čovek je biće prirode. Stoga, moguće je da, kada bismo nešto više osluškivali svoju unutašnjost i usklađivali je sa “prohtevima” tela – vrlo lako bismo “osetili” promene vremena i poznavali ih gotovo koliko i meteorolozi.

“Meteoropatija” je pojam koji se ranije retko mogao čuti, dok se danas toj reči pridaje sve veći značaj. Istraživanja rađena na ovom području dokazala su da nagle promene vremena itekako utiču na naš organizam, a samim tim i na naše psihičko stanje. Istraživanja, takođe, tvrde da trideset procenata populacije čine meteoropate. Doveli bismo u pitanje taj procenat, polusigurni da meteoropata ima i mnogo više. Smatra se da je u grupi meteoropta najviše hroničnih bolesnika, ali od meteoropatije pate i sasvim mlade osobe (oko 30 posto), takođe i žene u menopauzi, a i deca.

U meteorološke faktore spadaju temperatura i vlažnost vazduha, vetar, atmosferski pritisak, kiša i grmljavina, efekat jonizacije. Simptomi na koje se meteoropate žale su: glavobolja, vrtoglavica, fizička slabost, hipertenzija, povećana osetljivost na bol u zglobovima i mišićima, pogoršano stanje bolesnih organa, depresivna stanja… Tu su, takođe, i nagle promene raspoloženja, razdražljivost, pojačano lupanje srca… Takva stanja traju dan ili dva i sa poboljšanjem vremenskih prilika se i simptomi smanjuju.
Što se mera prevencije tiče, lekari se slažu da nije dobro preterivati sa lekovima i da ih ne valja uzimati “na svoju ruku”. Umesto toga, potrebno je što više boraviti u dobro osvetljenim prostporijama, ako je nužno ostati kod kuće. Naravno, uvek je bolje boraviti na otvorenom, mnogo se kretati i u organizam unositi dovoljno vitamina i tečnosti, a izbegavati alkoholna pića, koja povećavaju toplinu tela i utiču na gubitak tečnosti.
Meteoropatija postaje sve veći problem, kom trebamo pristupiti s ozbiljnošću, svesni da je telo “kuća duše”, i da je važno očuvati fizičko zdravlje da bi se o psihičkom, uopšte, i moglo misliti.