Mršavljenje – prijatelj zdravlja

Gojaznost se danas ubraja u najozbiljnije probleme javnog zdravstva, predisponirajući je činioc za dijabetes tipa 2, povišen krvni pritisak, hiperlipidemiju, neke maligne bolesti.

Telesna težina predstavlja odnos između kalorija koje se unose hranom i onih koje se aktivnošću potroše. Kod mršavljenja, potrošnja kalorija mora da bude veća od unosa, treba ili manje jesti ili biti aktivniji, naravno najbolje je oboje.

Već gubitak suvišnih kilograma od 5 do 10% donosi: smanjenje rizika od prerane smrti za 20%, sniženje povišenog krvnog pritiska za 10 mernih jedinica, smanjenje nivoa povišene glukoze za 50%, sniženje povišene masti u krvi za 30%, sniženje povišenog holesterola za 30%.

Zdravo mršavljenje ne sme da bude ni prebrzo ni preveliko jer se brz gubitak kilograma brzo vraća. Idealno je gubiti 2 do 3 kg. mesečno, pa bi svaki program mršavljenja trebao da traje najmanje 3 meseca.

Prvi korak u programu za mršavljenje je uvođenje redovnih telesnih aktivnosti. Provodite više vremena stojeći ili hodajući, unesite više snage u obavljanju kućnih poslova i radova u bašti, stepenice doživljavajte kao priliku da potrošite neki kilogram, ne koristite auto za male udaljenosti. Razmislite o novoj aktivnosti kojom bi ste mogli da se redovno bavite. Odabir ovih aktivnosti treba da bude nešto u čemu će te uživati inače će te leko odustati od nje.

Broji se svaka aktivnost, osoba od 80kg. će brzim hodom od 30 min. potrošiti oko 120 kalorija. Ako to radite 3 puta nedeljno cele godine, to iznosi oko 4,5 kg. masti.

Razborito lečenje debljine se temelji na činjenici da je ona u osnovi rezultat veoma masne ishrane. Zato su masti glavna meta programa zdravog mršavljenja.

Masnoćom uravnotežena ishrana znači da njom treba s jedne strane ograničiti unos masnoća a s druge strane obezbediti ujednačenu raspodelu tokom dana. Ne bi trebalo tokom dana unositi više od 60 gr. masnoća i njihova količina treba ravnomerno da se podeli u tri glavna obroka.

Količinu masnoće kojou unosite tokom dana možete smanjiti tako što treba da pazite da glavni obroci nemaju više od 30% masti, 30% kalorija treba da potiču od proteina i 40% od ugljenih hidrata.

Izbegavajte masne proizvode koji sadrže mleveno meso (kobasice), kao i sitno mleveno meso (viršle, parizer…) jer po pravilu sadrže mnogo masnoća. Ako ne možete da odolite kobasicama odaberite pileće ili ćureće kobasice, ali i tada budite umereni.

Mleko i mlečni proizvodi su isto toliko ukusni i kada sadrže 1,5 masnoća. Treba pažljivo birati i sireve jer oni mogu biti prave masne bombe. Kikiriki, čips i raznorazne grickalice sadrže velike količine masnoća koje veoma često nisu navedene na ambalaži.

Iako alkohol ne sadrži masnoće, izaziva njihovo taloženje. Jedan gram alkohola sadrži 7 kcal. Telo ne može da čuva alkohol pa prvo troši kalorije iz alkohola dok se one unete hranom talože u masnom tkivu.