Gotovo polovica smrti od kroničnih nezaraznih bolesti dolazi od kardiovaskularnih bolesti pa se upravo one navode kao prvi uzrok smrti u svijetu. Kako bi se podigla razina svijesti o bolesti srca, ali i ukazalo na prevenciju, svake se godine 29. rujna obilježava Svjetski dan srca.
S obzirom na enormno velik broj ljudi koji su umrli od bolesti srca, svjetski su se čelnici 2012. obvezali na smanjenje globalnog mortaliteta od nezaraznih kroničnih bolesti za 25 posto do 2025. godine. Svjetska kardiološka federacija inicirala je da se ovaj dan obilježava svake godine jer su kardiovaskularne bolesti, uključujući srčane bolesti i moždani udar, vodeći uzrok smrti u svijetu i odgovorne su za 17,5 milijuna smrti godišnje. Prema podacima ECDS-a (European Cardiovascular Disease Statistics), samo u Europskoj uniji od srčano-žilnih bolesti godišnje umre više od 1,8 milijuna ljudi, a na području cijele Europe čak 3,9 milijuna.
Procjene stručnjaka za buduće razdoblje nisu nimalo optimistične jer se smatra da će do 2030. godine 23,6 milijuna ljudi godišnje umirati od bolesti srca, odnosno da će svake dvije sekunde na svijetu od posljedica kardiovaskularne bolesti preminuti jedan čovjek. Postoji blaga tendencija pada smrtnosti i stope KVB-a u sjevernoj, zapadnoj i južnoj Europi, a u srednjoj i istočnoj oni stagniraju.
Ako se budete pridržavali ovih 10 pravila, možda vas prehlada zaobiđe u širokom luku
Ovom globalnom kampanjom želi se doprijeti do svakog pojedinca, obitelji, zajednice, ali i vlada diljem svijeta kako bi se samim preventivnim mjerama smanjila ova prevelika stopa smrtnosti.
Naime, veliki je problem diljem svijeta i dostupnost, odnosno pristup liječenju kardiovaskularnih bolesti, pa se ovom inicijativom nastoji sve više utjecati i na taj problem.
Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, čak 80 posto prijevremenih smrti od kardiovaskularnih bolesti možemo prevenirati kontrolom četiriju glavnih čimbenika rizika, a to su upotreba duhanskih proizvoda, nezdrava prehrana, tjelesna neaktivnost i štetna upotreba alkohola.
Više faktora
Pod pojmom kardiovaskularnih bolesti podrazumijevamo skupinu bolesti koje zahvaćaju srce ili krvne žile. Većina smrtnih slučajeva koji su povezani s bolesti srca odnosi se na koronarne bolesti kao što je srčani udar, što iznosi oko 85 posto, a ostalo se odnosi na cerebrovaskularne bolesti kao što je moždani udar.
Kada govorimo o koronarnoj bolesti srca, ona predstavlja suženje unutarnjeg promjera koronarnih arterija uzrokovano taloženjem plaka do kojeg može doći zbog više čimbenika, a među najčešćima su kolesterol, dijabetes i pušenje.
Ovo je optimalan broj jabuka koje trebate pojesti dnevno: Savjet stručnjaka mogao bi vas iznenaditi
I pojedini mehanički čimbenici mogu dovesti do upalnog procesa, a nakon duljeg perioda ovi faktori dovode do smanjenja protoka krvi kroz koronarnu arteriju. Zbog toga srce dobiva manju količinu kisika pa oboljeli mogu osjetiti bol u području srca. Srcu koje je dulje izloženo ovakvom stanju može s vremenom oslabjeti funkcija, što može dovesti do srčanog zatajenja.
S druge strane, ako dođe do otpadanja dijela plaka, nastaje ugrušak koji potpuno blokira protok krvi pa dolazi do srčanog udara koji često može završiti smrću.
U kardiovaskularne bolesti ubrajaju se i aritmija, odnosno nepravilan ili abnormalan rad srca, bolest aorte, bolesti srčanog mišića, kongenitalna bolest srca, duboka venska tromboza i plućna embolija, odnosno krvni ugrušci u venama nogu koji se mogu osloboditi i krvotokom doći do srca i pluća.
Među kardiovaskularne bolesti spada i zatajenje srca, bolest srčanih zalistaka, perikarditis, reumatska bolest srca te bolesti krvnih žila.
Veliki problem u liječenju je to što dio oboljelih ne zna da ima neku srčanu bolest jer može proći mnogo vremena dok osoba ne osjeti neke tegobe, pojedinci mogu doživjeti srčani i moždani a da prije toga nisu imali značajnije tegobe.
No neki od simptoma kardiovaskularnih bolesti mogu biti bol u prsima, stezanje u prsima, pritisak i nelagoda u prsima. Oboljeli mogu osjetiti bol u nogama, rukama, vratu, ramenima, leđima, pa čak i čeljusti. Može doći do brzog umaranja i kratkoće daha, a osobe koje pate od kardiovaskularnih bolesti mogu imati nepravilne otkucaje srca. Među ostalim simptomima pojavljuju se osip te mrlje na koži, a može se pojaviti suhi ili uporni kašalj.
Preporuka HZJZ-a je da osobe koje osjete bol u prsima, otežano disanje i/ili nesvjesticu, odmah potraže hitnu medicinsku pomoć. Svakako, što se ranije otkriju, kardiovaskularne bolesti lakše je liječiti, a na oprezu bi pogotovo trebale biti osobe koje imaju obiteljsku povijest srčanih bolesti.
Ključna uloga
Izuzmemo li nasljedne faktore, kad je riječ o kardiovaskularnim bolestima, itekako se puno može postići preventivom, odnosno zdravim načinom života. Provedena su brojna istraživanja koja dokazuju poveznicu između nezdravog načina života s kasnijim kardiovaskularnim oboljenjima.
Jedna od osnovnih zadaća svakako je povećanje tjelesne aktivnosti. Za sve one koji nisu ljubitelji tjelovježbe, dobra je vijest da i sa samo 30 minuta tjelesne aktivnosti mogu postići značajne pomake u prevenciji srčanog ili moždanog udara. Za kraće relacije uvijek radije odaberite šetnju nego prijevoz automobilom, a pomoći može i bicikliranje. Dobar odabir je i korištenje stepenica umjesto dizala, a jednom kada počnete unositi male promjene u život, kondicija će se postupno pojačavati i tijelo će vam to vratiti višestruko.
Zdrava prehrana neizostavna je u prevenciji bilo kakvih bolesti pa tako i kardiovaskularnih. Mnogo svježeg voća i povrća, cjelovite žitarice, riba i nemasna hrana dio su promjena koje biste trebali uvesti u svoj jelovnik. Prerađenu i industrijsku hranu treba svesti na minimum zbog raznih dodataka, a pogotovo pojačivača okusa i soli. Bilo bi poželjno izbjegavati alkoholna pića, a ako ponekad i posegnete za kojom čašicom, neka to bude umjereno. Pušači bi trebali dobro razmisliti o odbacivanju te iznimno štetne navike, a znanstveno je dokazano kako se već u prvih šest mjeseci od potpunog prestanka pušenja drastično smanjuje rizik za razvoj koronarne srčane bolesti.
No na oprezu bi trebale biti i osobe koje ne puše, ali su često pasivno izložene duhanskom dimu jer se i na taj način povećava rizik od srčanog udara.
Održavanje primjerene tjelesne težine nužno je za kontrolu visokog krvnog tlaka, a samim time i smanjenja rizika od nastanka kardiovaskularnih bolesti. Indeks tjelesne mase najlakše se može odrediti tako da se podijeli težina u kilogramima s visinom na kvadrat. Kod zdravih odraslih osoba on bi se trebao kretati između 18,5 do 24,9 kg/m2.
Znanstvenici otkrili najbolju metodu čišćenja zuba koncem: Ovako ćete spriječiti infekcije desni
Dinamičan tempo života ostavlja nam premalo vremena za odmor i spavanje, a upravo su odmor i kvalitetan san presudni za prevenciju kardiovaskularnih bolesti. Čak je i Američka udruga za srce na popis za procjenu rizika od kardiovaskularnih bolesti dodala koliko je bitan san, a odrasle osobe trebale bi spavati od sedam do devet sati.
Izloženost stresu, posebno dugoročna, može uzrokovati nesagledive posljedice za cijeli organizam te utjecati na pojavu kardiovaskularnih bolesti. Neki od istaknutijih simptoma zasigurno su ubrzan rad srca, stezanje krvnih žila, ali i porast krvnog tlaka. Osobe koje su kontinuirano pod stresom u velikoj su opasnosti od stvaranja krvnih ugrušaka koji pak posljedično dovode do srčanog udara.
Stresne situacije
Pojam kojim su se znanstvenici bavili posljednjih godina jest sindrom slomljenog srca ili takotsubo kardiomiopatija, a često se može čuti i naziv “stresna kardiomiopatija”. Riječ je o bolesti srca koja nastaje nakon iznenadnog slabljenja dijela srčanog mišića zbog nagle stresne situacije kao što su smrt bliske osobe, prometna nesreća ili pak prirodne katastrofe.
Simptomi su gotovo jednaki onima kod infarkta, bol u prsima i otežano disanje, a najčešće pogađa žene. Zanimljivo, medicina je tek 1997. priznala ovaj sindrom, a prvi put je otkriven u Japanu. Dosad je poznato da povišeni hormoni stresa za vrijeme jako stresnih situacija na neki način omame srce i utječu na promjene u stanicama srčanog mišića ili koronarnim krvnim žilama.
Stručnjaci sve veću pozornost posvećuju problemu obolijevanja sve mlađih osoba od kardiovaskularnih bolesti, a posebno zabrinjava to što se posljednjih nekoliko godina bilježe nenadani srčani udari kod osoba mlađih od 45 godina. Vodeći svjetski kardiokirurg, dr. Ramakanta Panda, u jednom je intervjuu rekao kako mladi pacijenti imaju višu stopu komplikacija od srčanog udara. Među glavnim uzročnicima navodi nedostatak tjelovježbe, lošu prehranu, pojačan unos šećera, pušenje i manjak sna. Tu su i genetske predispozicije, ali i okolišni čimbenici.
Nažalost, nebrojno puta dosad događale su se iznenadne smrti na sportskim terenima u kojima su živote gubili i 16-godišnjaci. Razlog su najčešće postojeće srčane bolesti koje nisu prepoznate na vrijeme. Kod mlađih sportaša najčešće je riječ o kongenitalnim kardiovaskularnim bolestima kao što su hipertrofijska kardiomiopatija, aritmogena displazija desnog ventrikula, anomalije koronarnih arterija, produženi QT interval i druge, a nisu otkrivene na vrijeme. Kod nešto starijih sportaša uzroci su uglavnom aterosklerotične promjene koronarnih arterija, odnosno osobe doživljavaju infarkt miokarda, fibrilaciju ventrikula ili srčani arest. Iako postoje sistematski pregledi za sportaše, oni bi trebali biti mnogo temeljitiji, a ne puko ispunjavanje papira kako bi igrač mogao na teren.
Prilikom infarkta miokarda, odnosno srčanog udara, javlja se žestoka i dugotrajna bol. Može biti i prekidajuća te se širiti dalje na ruke, napose na lijevu ruku, vrat, donju vilicu. Kod nekih se bolesnika mogu javiti simptomi slični probavnim smetnjama, pa dolazi i do boli u trbuhu, mučnine i povraćanja.
Postoje i osobe koje imaju bezbolne infarkte, a to se najčešće događa onima koje piju veće količine alkohola te dijabetičarima. Naime, kod njih je bol odsutna zbog oštećenja živca koji bol prenosi od srca do mozga. Budući da se često ne može prepoznati na vrijeme, to može čak biti i opasnije za život. Neki od prvih simptoma koji mogu ukazivati na opasnost jesu značajno pogoršanje općeg stanja, pad krvnog tlaka, osoba može osjećati kao da ostaje bez zraka, a može se žaliti na umor i malaksalost.
Kod sumnje na srčani udar, najprije treba pozvati Hitnu pomoć pa početi s pružanjem prve pomoći jer je svaka minuta jako važna. Kako se pozivatelj može uspaničariti, u tom se trenutku može dogoditi da zaboravi sve važne korake pa dok je na liniji s pozivnim centrom, može dobiti jasne upute koje ugroženoj osobi mogu spasiti život. Prema preporukama Zavoda za hitnu medicinu Zagrebačke županije, bolesnik mora mirovati, najbolje u polusjedećem položaju. Ne smije mu se dopustiti hodanje niti bilo kakvo naprezanje. Ako u blizini imate tabletu aspirina ili andola od 300 mg, usitnite je i dajte bolesniku. Osobe koje boluju od angine pektoris trebaju uzeti i svoju uobičajenu terapiju – nitroglicerin (angised) ili tinidil pod jezik. Ako bolesnik izgubi svijest, treba provjeriti disanje i krvotok i po potrebi započeti mjere oživljavanja.
Uređaj koji spašava
Srčani udar ne bira ni vrijeme ni mjesto, a sa sve raširenijom pojavom ovog ozbiljnog zdravstvenog problema zdravstveni djelatnici nastoje se nositi i edukacijom građana. Naime, osobama koje dožive srčani udar može se pomoći korištenjem automatskog vanjskog defibrilatora (engl. AED = automatic external defibrillator), u Hrvatskoj poznatog i pod nazivom AVD. Riječ je o uređaju koji obavlja analizu srčanog ritma, a daje upute spašavatelju i omogućuje defibrilaciju. Tek kada uređaj potvrdi da je zaista potrebna defibrilacija, on će je i primijeniti kako bi spasio život.
U Hrvatskoj je dostupno više od 700 takvih uređaja koji su dijelom dani interventnim službama kao što su vatrogasci, policija, gorska služba spašavanja. Nalaze se i na pojedinim frekventnim lokacijama kao što su zračna luka, autobusni kolodvori i sl., a cijeli popis možete pronaći na internetskoj stranici aed.hr.
Genetske bolesti ne možemo birati, ali ono što svakako možemo birati jest zdrav i ispunjen život, a za taj nam pothvat treba svakodnevna disciplina. U Hrvatskoj veliki teret prevencije pada na liječnike, no to nije dovoljno već bi se u podizanje svijesti trebala uključiti cijela zajednica, a svaki pojedinac, pa tako i svaka obitelj, trebao bi učiniti važne korake već danas kako bi dugoročne zdravstvene koristi imao u ostatku života.
Zbog toga je i osmišljen Svjetski dan srca jer je riječ o globalnom problemu koji smanjuje kvalitetu života, utječe na brojne obitelji, ali isto tako i financijski opterećuje zdravstveni sustav.
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.
