Nije sve ‘u glavi’: Knedla u grlu i prehlade znakovi su tjeskobe
Posted by: Aura Redakcija
Kada govore o anksioznosti, ljudi se često usredotočuju na emocionalne i mentalne posljedice. Ali mnogi anksiozni poremećaji mogu doći i s fizičkim simptomima koji djeluju iscrpljujuće
Kad čovjek iskusi tjeskobu, to je u biti eolucijski sustav borbe ili bijega koji se javlja i najavljuje ‘opasnost!’. Taj sustav trebao bi vam pomoći da preživite prijetnju tako što ćete pobjeći od nje ili se obraniti. Davno prije, dok je čovjek živio u pećini, te prijetnje mogle su biti nešto poput krda lavova.
Ako ste tjeskobni, vaš strah i briga su ta prijetnja koja potiče živčani simpatički živčani sustav, koji kontrolira nenamjerne procese kao što su disanje i otkucaji srca, da se prebaci u veću brzinu.
To dovodi do toga da nadbubrežna žlijezda oslobođa hormone poput adrenalina i kortizola. Ovaj domino efekt je uzrok niza fizičkih simptoma tjeskobe.
A ovo su neki od najčešćih fizičkih simptoma anksioznosti.
1. Ubrzano lupanje srca
Ovo je klasičan znak tjeskobe. Dakle, sjećate se kako smo upravo spomenuli da vaš simpatički živčani sustav kontrolira broj otkucaja srca? Kada ste pod stresom i nadbubrežna žlijezda luči hormone poput adrenalina i kortizola, a receptori u vašem srcu reagiraju ubrzavanjem otkucaja srca.
To omogućuje srcu da pumpa više krvi u velike mišiće kako bi čovjek teoretski mogao pobjeći ili se boriti protiv prijetnje. Ali ako imate problema s tjeskobom, to ubrzano lupanje srca moglo bi vas učiniti samo još nervoznijima i nastavati začarani krug.
2. Nemate zraka
Krv prenosi kisik u tijelu (prenosi i ugljični dioksid, otpadni proizvod, u vaša pluća tako da ga možete izdahnuti.) Vaše se disanje može ubrzati kada stres poveća brzinu ‘slanja’ krvi po tijelu.
Ako dišete prebrzo (također poznato kao hiperventilacija), zapravo možete pojačati brojne fizičke simptome anksioznosti s ovog popisa jer se razina kisika i ugljičnog dioksida izjednačavaju.
Zato često govorimo o disanju iz trbuha, ili o dijafragmatskom disanju. To je u suštini polako i duboko disanje korištenjem dijafragme – glavnog mišića koji sudjeluje u disanju, a uvučen je ispod pluća. Usporavanjem disanja, imate više šansi da ćete dobiti kisik koji vam je potreban. Također, tako angažirate svoj parasimpatički živčani sustav koji vam pomaže da se osjećate smireno nakon što prođe prijetnja.
3. Stalno se osjećate iscrpljeno
Stalan osjećaj umora čest je znak tjeskobe, razlog je dvostruk. Za početak, to što se tjeskoba aktivira stresnim hormonima može vas držati na ‘iglama’ što može biti jako iscrpljujuće. No postoji dodatni faktor komplikacija – spavanje i anksioznost imaju isprepletenu vezu, što nas dovodi do još jednog tipičnog fizičkog popratnog učinka tjeskobe koja remeti kvalitetu sna.
4. Ne možete zaspati, spavati, nemirni ste tijekom noći ili se budite iscrpljeni
Tjeskobnom čovjeku može biti teško zaspati, spavati ili može nemirno spavati. Povišene razine hormona kao što su kortizol i adrenalin otežavaju dobar san, budući da ‘zujavo’ tijelo možda neće biti dovoljno opušteno za odmor. Misli koje vam prolaze kroz glavu mogu doći zajedno s tjeskobom, a to nije recept za dobar san.
Ne doprinosi samo tjeskoba problemima sa spavanjem. Proces može biti obrnut – problemi sa spavanjem, kao što je nesanica, mogu vas učiniti sklonijima tjeskobi.
5. Imate bolove u mišićima
Napinjanje mišića je odgovor na stres. Držanje dijelova tijela krutima i zgrčenima dulje vrijeme može izazvati bol – mnogi ljudi koji imaju problema s tjeskobom osjećaju se zbijeno u vratu, leđima ili ramenima. Također, možete osjetiti napetost u mišićima sve do glave, što može izazvati glavobolju.
6. Vaš je želudac posve zbrkan
Anksioznost jako pogađa probavni sustav. Ljudi koji imaju problema s tjeskobom mogu imati opće bolove u trbuhu, problema sa zatvorom, čestim proljevima ili druge vrste probavnih smetnji.
Mnogo toga se može svesti na ono što stručnjaci nazivaju os crijevnog mozga, što je komunikacijski sustav između mozga i enteralnog živčanog sustava koji upravlja čovjekovom probavom. Ova veza je razlog zašto stres ima toliki utjecaj na probavu. Uz to, na probavu mogu utjecati i životni izbori izazvani anksioznošću, kao što je konzumiranje hrane koja vam ne odgovara ili izbjegavanje tjelovježbe.
7. S dlanova vam kapa znoj
Ako se već borite s tjeskobom, pomisao na obilno znojenje može samo pogoršati situaciju. Nažalost, znojenje je uobičajena nuspojava anksioznih poremećaja.
Kad se se aktivira simpatički živčani sustav, on može utjecati na znojne žlijezde u cijelom tijelu. Postoje dvije vrste – ekrine koje pokrivaju većinu vaše kože i apokrine koje se nalaze samo na dijelovima tijela koji imaju puno folikula kose. Oba tipa znojnih žlijezda mogu uzrokovati znojenje izazvano tjeskobom, a mliječna tekućina iz apokrinih žlijezda je ta koja može uzrokovati neugodne mirise.
8. Nesigurni ste i lako se preplašite
Tresenje i drhtanje mogu biti nusprodukt hormonskih udara izazvanih tjeskobom. Također, pokušaj predviđanja nepoznatih prijetnji je zajednička značajka anksioznosti. Stalno stražarenje bilo je povezano s povećanim ‘odgovorom izazvanim strahom’ – što bi moglo biti razlog zašto praktički iskočite iz cipela ako vas neko potapša po ramenu kada ste anksiozni.
9. Teško gutate
Anksioznost može uzrokovati da se neki ljudi osjećaju kao da imaju knedlu u grlu ili čak da im se nešto tamo zaglavilo. To se naziva globus senzacija i iako se ne zna točan razlog zašto se to događa, to definitivno može pogoršati anksioznost – osjećate se kao da ne možete dobiti dovoljno zraka.
10. Često ste prehlađeni
Neki ljudi češće obolijevaju u razdobljima velike tjeskobe. Vaš imunološki sustav također ne funkcionira dobro kada sustav borbe ili bijega djeluje predugo. To bi moglo značiti da ste osjetljiviji na probleme kao što je obična prehlada, iako ovdje ima mnogo drugih čimbenika, kao što je općenito robustan imunološki sustav i koliko ste oprezni u pogledu higijene ruku, piše Self.
Broj pregleda:
482
2021-01-30
Aura Redakcija
