Jedan od čestih uzroka smrti ne bira vrijeme, mjesto ni dob. Procjenjuje se kako u Hrvatskoj godišnje više od 15.000 osoba doživi moždani udar, a oko 80.000 njih živi s posljedicama moždanog udara. Riječ je o velikim brojevima koji, osim što ukazuju na velik javnozdravstveni problem, upozoravaju i na nužnost edukacije o zdravim životnim navikama.
Na svjetskoj razini govorimo o 17 milijuna ljudi koji godišnje dožive moždani udar, a oko 6 milijuna ljudi godišnje umire. Europsko udruženje za moždani udar predviđa se da će te brojke u skoroj budućnosti još rasti. Statistički gledano, čak će jedna od šest osoba doživjeti moždani udar u dobi od 15 do 60 godina.
Kada govorimo o moždanom udaru, najčešće govorimo o ishemijskom koji nastaje nakon začepljenja ili suženja arterije ugruškom, trombozom ili embolusom. Drugi razlog nastanka moždanog udara može biti hemoragijski, gdje dolazi do puknuća krvne žile, pri čemu se krv izlije u okolno tkivo.
Znakovi koje šalje tijelo
Stručnjaci su se usuglasili o nekim znakovima koje tijelo šalje nakon što mozak počne dobivati manje kisika. Osoba odjednom može osjetiti oduzetost ili slabost lica, ruke, noge, pogotovo na jednoj strani tijela. Često se događa iznenadna zbunjenost, dolazi do teškoća u govoru ili razumijevanju, a među prvim signalima je i gubljenje vida. Osoba može osjetiti poteškoće s hodanjem, javlja se vrtoglavica, pospanost, a može doći i do gubitka ravnoteže. Također, ističe se i iznenadni napad glavobolje.
Zato je iznimno važno naučiti koji su to pokazatelji, a osjeti li osoba nešto od navedenog, ili pak ako vidite nekoga komu se pojavljuju ovi znakovi, bez čekanja treba nazvati liječnika. Među opasnim simptomima su i dvoslike, suhoća usta, mučnina te povraćanje. Problem je što ovi znakovi mogu biti kratkotrajni pa se često dogodi da osoba ignorira takvo stanje, no treba znati kako je ovdje riječ o prolaznim ishemičnim napadima poznatima i pod nazivom mali moždani udari.
Pravovremenim reagiranjem i nezanemarivanjem osobi se može spasiti život. Baš kao i kod mnogih drugih bolesti, tako su i kod moždanog udara neke životne navike i okolnosti povezane s većom šansom za nastanak moždanog udara. Na neke genetske čimbenike ne možemo utjecati, ali na životne odluke itekako možemo.
Nezdrave navike
Tu su nezdrave navike kao što su pušenje, prekomjerno pijenje alkohola, konzumacija droga i nezdrava prehrana te debljina i smanjena tjelesna aktivnost. Jedan od čestih okidača je i stres, a na nastanak moždanog udara mogu utjecati povišen krvni tlak, srčane bolesti, šećerna bolest te povišene masnoće u krvi.
Osim što je vrlo važno promijeniti životne navike, jednako je važno otkriti i neke od čimbenika koji bi mogli dovesti do moždanog udara. Tako bi osobe koje imaju povišen krvni tlak trebale češće kontrolirati svoj tlak i slušati naputke liječnika jer se liječenjem povišenog krvnog tlaka smanjuje rizik ne samo za moždani udar nego i za bolesti srca.
Jedna od rizičnih skupina su i osobe s dijabetesom jer, ako se ne liječi, šećerna bolest može dovesti do oštećenja krvnih žila u tijelu i tako izazvati začepljenja koja predstavljaju jedan od rizičnih čimbenika za razvoj moždanog udara. Redovita tjelovježba može puno učiniti za vaš organizam na svim poljima, osim što ćete se nakon vježbe osjećati bolje, njome jačate svoje srce, poboljšavate cirkulaciju, ali i održavate svoju tjelesnu težinu.
Problem debljine
Naime, debljina je jedan od rizičnih faktora za nastanak povišenog krvnog tlaka, ali i začepljenja krvnih žila. Preporučuje se zdrava prehrana s manjim udjelom masnoća životinjskog porijekla, izbjegavanje hrane bogate koncentriranim ugljikohidratima i alkohola te konzumiranje više voća, povrća i ribe.
Ovisno o veličini oštećenja, mogu nastati i posljedice za osobu koja je preživjela moždani udar u vidu problema s govorom, hodanjem i gutanjem. Može doći i do emocionalnih poteškoća, kroničnog umora te gubitka pamćenja, a navodi se kako je moždani udar prvi uzrok invalidnosti u Hrvatskoj.
S vremenom, nakon moždanog udara neke se tjelesne funkcije vraćaju u normalu, dok za neke treba puno više vremena, a pojedinci mogu imati i doživotne posljedice. Puno je čimbenika koji utječu na povratak osobe u što normalnije funkcioniranje, a svakako je među važnijima, uz liječničku pomoć, podrška obitelji i okoline.
Moždani val
Time su se vodili i osnivači udruge Moždani val koja je osnovana krajem 2016. godine, s ciljem da aktivnim djelovanjem u informiranju, edukaciji, istraživanju i suradnji pruži potrebnu podršku u suočavanju s posljedicama moždanog udara te savladavanju prepreka u resocijalizaciji.
Želja za osnivanjem udruge ujedinila je grupu osoba s različitim iskustvima s moždanim udarom, ali s jasnom spoznajom o potrebi pružanja sveobuhvatne i organizirane pomoći u suočavanju s posljedicama moždanog udara, objašnjavaju nam iz udruge, dodajući kako danas imaju tridesetak stalnih i velik broj pridruženih članova koji su im se javili tražeći savjet ili u želji da ispričaju svoju priču vezanu uz moždani udar.
“Primarna i svakodnevna aktivnost udruge je savjetodavna, tj. nastojimo pružiti podršku i odgovore na brojna pitanja vezana uz život nakon moždanog udara koja nam postavljaju naši članovi, a još više osobe koje se prvi put susreću s moždanim udarom, bilo da su ga sami doživjeli ili da su članovi obitelji. Početkom 2019. godine izradili smo, uz potporu Grada Zagreba, naših donatora i volontera, opsežnu brošuru pod naslovom ‘Sve što trebate znati nakon moždanog udara’ s korisnim informacijama za snalaženje. Brošura je kontinuirano dostupna i na našoj mrežnoj stranici”, kažu iz Udruge Moždani val koja sjedište ima u Zagrebu.
Najveći izazov
Brojni se susreću s prvim preprekama nakon otpusta iz bolnice, kada oni samostalno ili njihove obitelji trebaju nastaviti živjeti bez stalnog liječničkog nadzora. Ovisno o posljedicama, neki se pacijenti upućuju na daljnju rehabilitaciju u ustanove kao što su toplice, neki odlaze svojim domovima pa im po potrebi dolazi fizioterapeut. Ovisno o fizičkom stanju oboljele osobe, važno je prilagoditi prostor u kojem će boraviti kako bi se slobodnije kretala, ako se koristi nekim pomagalom, ali se i pobrinuti za mogućnost obavljanja higijene, lakšeg ustajanja iz kreveta i slično.
Treba li djetetu reći da je debelo? Pripazite jer posljedice mogu biti pogubne
“Situacija nakon otpusta iz bolnice ovisi o stupnju i vrsti oštećenja koje je nastalo uslijed moždanog udara. Najveći izazov svakako je za obitelj organizacija i prilagodba nastavka života s osobom koja je doživjela moždani udar. U toj fazi važno je nastaviti i s kvalitetnom i individualno prilagođenom neurološkom rehabilitacijom koja će voditi pogođenu osobu prema većoj životnoj samostalnosti i boljem funkcioniranju u svakodnevnim aktivnostima”, ističu iz udruge.
“Proces liječenja moždanog udara svakako je u posljednjem desetljeću značajno napredovao i kontinuirano se usavršava, što vodi manjoj smrtnosti, odnosno smanjenom postotku invaliditeta kao posljedice moždanog udara. Složenost situacije nastaje po završetku liječenja te izlaska iz bolnice. U hrvatskom zdravstvenom sustavu ne postoji tzv. early supported discharge, dakle inicijativa u kojoj se osoba nakon moždanog udara otpušta s liječenja, odnosno sa stacionarne rehabilitacije u kućne uvjete, ali uz podršku i nadzor medicinskih stručnjaka.
@healthwire Seek medical attention immediately if you suspect a stroke. This is not medical advice. #stroke #strokeinwomen #symptomsofstroke #suddenconfusion #numbness #numbnessoneside #visionchanges #blurredvision
Različiti alati
To predstavlja velik problem za obitelj, odnosno za sustav ako osoba nema obitelj ili skrbnike. Nadalje, oporavak i život nakon moždanog udara, koji za posljedicu ima neki oblik invaliditeta, zahtijeva cjeloživotnu rehabilitaciju. Pacijenti uglavnom moraju dugo čekati na slobodan termin za stacionarnu rehabilitaciju u toplicama, a često usluga u toplicama nije adekvatna i prilagođena potrebama bolesnika.
Fizikalna terapija u kući, tzv. patronaža, također je usluga koja se čeka tjednima, a ponekad i mjesecima nakon što oboljeli stigne u kućne uvjete. I sve te zdravstvene usluge imaju određeni rok u kojem se provode (nekoliko dana ili tjedana), a zatim je oboljeli opet prepušten sebi, tj. obitelji na snalaženje”, navode iz udruge Moždani val. S obzirom na velik broj osoba koje dožive moždani udar, očekivalo bi se da i zdravstvo više razmišlja i ulaže u tom smjeru, ali i U udruzi Moždani val smatraju kako postoji prostor za poboljšanje.
“Prostora za poboljšanje i napredak svakako ima u toj fazi rehabilitacije, tj. života pacijenta i obitelji koji slijedi nakon završenog liječenja. Sveobuhvatna rehabilitacija trebala bi početi već u bolnici, nakon stabilizacije stanja, što predstavlja tzv. ranu fazu, te se nastaviti odmah nakon otpuštanja iz bolnice, bilo da je riječ u kućnim ili izvankućnim uvjetima.
Rehabilitacija
Rehabilitacija bi trebala obuhvaćati rad s fizioterapeutom, radnim ili govornim terapeutom prema potrebi te svakako psihologom koji je važan dio podrške u oporavku za pacijenta i članove obitelji. Također, proces rehabilitacije trebao bi biti učinkovitije organiziran te lakše i brže dostupan”, navode.
Život nakon moždanog udara, neovisno o posljedicama koje sa sobom nosi, itekako ostavlja traga na oboljelu osobu, ali i na bližnje. Tomu pridonose i istraživanja koja su pokazala da će jedna od četiri osobe imati još jedan moždani udar, a nije rijetkost ni da se pojavi ubrzo nakon prvog.
Više strpljenja
Osim detaljnih liječničkih pretraga, ako osoba osjeća anksioznost ili bilo kakav strah te joj je teško nositi se sa svime, potražite psihološku pomoć kako bi što lakše, korištenjem različitih alata, mogla što nesmetanije funkcionirati.
Podrška bližnjih ovdje igra ključnu ulogu jer to što je osoba doživjela moždani udar i ima određene posljedice ne znači da treba prema njoj mijenjati ponašanje, bračni partner je i dalje bračni partner, kao što svoje ponašanje ne bi trebali mijenjati ni bliža obitelj, a napose ne prijatelji. Treba biti spreman na puno više strpljenja, što opet ovisi o posljedicama koje su ostale nakon moždanog udara, ali svakako pustiti oboljelu osobu da se postupno razvija tempom koji joj odgovara. Za neke naizgled obične radnje možda će trebati puno više vremena od uobičajenog.
“Osobe koje se prvi put susreću s moždanim udarom dobiju određene informacije u bolnici, a i nešto saznaju putem interneta, no i dalje mnoga pitanja ostaju neodgovorena. Članovi obitelji nemaju sve potrebne informacije niti znanja za brigu nakon moždanog udara, a sustav nema odgovarajuće ustanove za smještaj takvih osoba koje zahtijevaju prilagođenu medicinsku skrb 24 sata dnevno sedam dana tjedno ako je riječ o težim moždanim udarima, pogotovo u početnim stadijima bolesti.
‘Šećer je poput droge’: Zbog ovoga nije nije teško pasti u začarani krug u kojem želite još i još
Briga o oboljelima
Zato je doista teško organizirati život koji uključuje brigu i skrb za člana obitelji koji je do prije nekoliko dana bio potpuno funkcionalan i samostalan. Pomoć i informacije svakako treba zatražiti iz svih dostupnih izvora: zdravstvenog i privatnog sustava, iskustva drugih ljudi, te udruga kao što je Moždani val koje su spremne odgovoriti na pitanja osoba koje se bore s posljedicama moždanog udara”, poručili su iz udruge.
U konačnici, i bližnji, pogotovo ako se sva briga o oboljelom svodi na jednu osobu, mogu proživljavati određene poteškoće. One mogu biti fizičke, ako govorimo o osobi koja ima problema s pokretljivošću pa joj je potrebna stalna pomoć, ali svakako i psihološke jer nije lako osobu koju smo do jučer gledali kako najnormalnije obavlja neke jednostavne životne radnje sada gledati kako ulaže napor da bi napravila nekoliko koraka ili kako zahtijeva pomoć u hranjenu. Stoga i oni koji se brinu o oboljelima moraju znati da se mogu i trebaju obratiti za pomoć kako bi pomogli samima sebi te kako bi onda mogli biti i oslonac osobi koja je preživjela moždani udar.
Jednostavan test za moždani udar
Hrvatsko društvo za prevenciju moždanog udara navodi četiri jednostavne naredbe koje pomažu utvrditi je li riječ o moždanom udaru:
Nasmij se! (Ako osoba ne može podići oba kuta usana – nešto nije u redu.)
Reci nešto! (Nesuvisao, čudan ili nerazumljiv govor, ponavljanje riječi ili fraza – nešto nije u redu.)
Podigni ruke! (Ako je jedna ruka slaba i “pada”, nešto nije u redu.)
Isplazi jezik! (Ako je jezik “iskrivljen”, ako ide na jednu ili drugu stranu – definitivno nešto nije u redu.)
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.
