Znanstvenici sa Sveučilišta Stanford (Kalifornija, SAD) identificirali su novi podtip depresije koji bi mogao utjecati na čak četvrtinu svih pacijenata s velikim depresivnim poremećajem (Major Depressive Disorder, MDD).
Nalazi pomažu objasniti zašto najpopularniji lijekovi za liječenje depresije nisu uvijek učinkoviti.
Novi podtip razlikuje se od ostalih je obilježen kognitivnim deficitima pažnje, pamćenja i samokontrole. Te simptome često ne ublažavaju antidepresivi koji ciljaju serotonin, kao što su Lexapro (escitalopram) ili Zoloft (sertralin).
Istraživači novoidentificirani podtip nazivaju ‘kognitivnim podtipom’.
U kliničkom ispitivanju koje je uključivalo više od 700 odraslih osoba, istraživači sa Stanforda – s kolegom sa Sveučilišta Sydney u Australiji – otkrili su da je 27% pacijenata s MDD-om lošije obavljalo kognitivne zadatke. Također su imali lošiji odgovor na standardne lijekove.
Ako se taj postotak odnosi na stanovništvo SAD-a, tada bi oko 5,7 milijuna pacijenata moglo imati ovu verziju depresije. S obzirom na veličinu te potencijalne skupine, bihevioralna znanstvenica Laura Hack i njezini kolege tvrde da su hitno potrebni ciljaniji tretmani depresije.
“Za znatnu manjinu pacijenata s depresijom potrebno je poboljšati kogniciju kako bi se poboljšalo opće depresivno raspoloženje i funkcija”, pišu autori.
Prema autorima, ovo je prvi otkriveni “kognitivni biotip depresije kod kojeg očekujemo klinički terapijski odgovor”. Njihovi nalazi sugeriraju da gubitak snage mozga nije uvijek posljedica depresije.
Jednostavan test
Prije ispitivanja sudionici su anketirani te je klinički ocijenjeno njihovo stanje depresije. Proveli su i testove verbalnog pamćenja, radnog pamćenja, brzine odlučivanja i održane pažnje.
Osam tjedana nakon početka liječenja selektivnim inhibitorom ponovne pohrane serotonina (SSRI) – kao što su Lexapro, Zoloft ili Effexor (venlafaxine-XR) – ponovno su provedena ista istraživanja i procjene.
Od svih 712 sudionika s MDD-om koji su završili kliničko ispitivanje, samo je njih 96 imalo slikanje mozga u daljnjim testovima. Tijekom funkcionalne magnetske rezonancije ti su pacijenti poduzeli kognitivni zadatak osmišljen za mjerenje pažnje i impulzivnosti.
Konkretno, pacijenti su brzo stiskali gumb kada su vidjeli zeleni “kreni” na ekranu i drugi gumb kada vide crveni “ne kreni”.
Tijekom zadatka, pacijenti s MDD-om sa sporijom obradom informacija, lošijim problemima spavanja i slabijom inhibicijom odgovora pokazali su smanjenu aktivaciju u svom prefrontalnom korteksu i cerebralnom korteksu.
To ukazuje na različiti neuralni mehanički proces koji leži u osnovi tog biotipa jer su ti dijelovi mozga jako uključeni u izvršne funkcije kao što su planiranje unaprijed, postizanje ciljeva i kontinuirana pozornost.
Štoviše, algoritmi strojnog učenja otkrili su da je stupanj kognitivnog oštećenja pacijenta povezan s opsegom simptoma depresije i njihovim poboljšanjem nakon liječenja.
Deset podtipova depresije
Sertralin, koji se prodaje pod imenom Zoloft, bio je najmanje koristan lijek od svih, sa stopom remisije od 35,9% u kognitivnom biotipu u usporedbi s 50% za druge biotipove.
“Ova je studija ključna jer psihijatri imaju malo alata za mjerenje depresije koji bi im pomogli u donošenju odluka o liječenju. Uglavnom se radi o promatranjima i mjerama samoprocjene. Snimanje tijekom obavljanja kognitivnih zadataka prilična je novost u studijama liječenja depresije”, objašnjava znanstvenica.
Definiranje ove vrste depresije u kliničkom okruženju korisno je samo ako znamo kako je liječiti.
Danas je depresija podijeljena na nešto više od desetak podtipova, a ipak istraživači pronalaze sve više i više. Usprkos tome, tretmani ostaju uglavnom jedinstveni i često neučinkoviti.
Do danas je samo jedan antidepresiv koji je odobrila FDA, vortioksetin, povezan s poboljšanom kognicijom, a nitko nije siguran kako i zašto djeluje.
“Mi dajemo lijekove koji imaju isti mehanizam djelovanja za svakoga s depresijom, iako je depresija prilično heterogena. Mislim da bi ova studija mogla pomoći da se to promijeni”, zaključuje Hack.
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.
