Foto: Profimedia
OZBILJNE BROJKE! U Hrvatskoj trenutno ima oko 250 tisua ovisnika o alkoholu, stanje je alarmantno!
Autor: Daniela Delale
Prema podacima Europske zdravstvene ankete u Hrvatskoj svakodnevno pu큄i 25% stanovnika. Isto tako, prema procjenama, meu sveukupnim puanstvom ima 6% ovisnika o alkoholu. Izra탑eno apsolutnim brojkama, u na큄oj domovini trenutno 탑ivi oko 250 tisua ovisnika o alkoholu.
“Premda su moje u탑e podruje interesa ovisnosti o opijatima koje imaju specifinu javnozdravstvenu problematiku, ipak bih rekao da su u Hrvatskoj najvei problem alkohol, duhan i kocka i tu trebamo ulo탑iti dodatne napore, prvenstveno na preventivnom planu. ini mi se da je na큄 zdravstveni sustav nedovoljno preventivno orijentiran, svi govorimo o posebno skupim lijekovima, dok se premalo ula탑e u preventivne programe koji trebaju biti u primjeni od najranije 탑ivotne dobi. Ako uzmemo u obzir injenicu da se u Hrvatskoj oko 18% svih smrti kod osoba od 30 ili vi큄e godina pripisuje pu큄enju, onda je taj podatak sam po sebi dovoljno upozoravajui i zvoni na uzbunu. Svjetski priznati psihijatar Vladimir Hudolin utemeljio je model Zagrebake alkoholo큄ke 큄kole i osnovao prvi Klub lijeenih alkoholiara kao najuspje큄niju terapijsku intervenciju u borbi protiv alkoholizma. Posljednjih godina imamo i rastui problem ovisnosti o kockanju”, rekao nam je dr.sc. Ivan eli, spec. psihijatrije i adiktolog iz Klinike za psihijatriju Vrape.
Utjecaj marketinga na ovisnosti
Ukazao je tako dr. eli, povodom mjeseca borbe protiv ovisnosti, na ozbiljne brojke kad je u pitanju ovisnost i to ona najpristupanija i najjeftinija. Od ova tri najvea problema, dva su svakodnevno prisutna i vri큄te kroz televizijske reklame i ostale vrste promid탑bi. Djeca ih od malih nogu redovito susreu i do탑ivljavaju kao ne큄to pozitivno i simpatino, pogotovo one koje su izreklamirane na simpatian i humoristian nain, kao 큄to je esto sluaj s reklamama za pivo.
este su reklame i pozivi na kockanje koje se propagira putem kladionica. Izgleda kako to reklamiranje ovisnikih problema nadle탑nima nije sporno pa ak ni kad se pojave ovako velike brojke kao 큄to je, ponavljamo, ova da u Hrvatskoj trenutno ima oko 250 tisua ovisnika o alkoholu.
Pitali smo na큄eg sugovornika utjeu li i kako na djecu reklame o pivu i kladionicama.
“Ovdje ste dotaknuli jedno vrlo va탑no pitanje. U ovome trenutku su glavni pokrovitelji brojnih sportskih dogaanja proizvoai piva i kladionice. Promid탑ba cigareta i 탑estokih alkoholnih pia (ukljuujui i vina) je zabranjena, no ne mo탑emo se oteti dojmu kako bi bili uskraeni za brojna sportska dogaanja ukoliko bi zabranili i preostali dio koji mona industrija ovisnosti trenutno (su)financira.
Marketin큄ki pothvat proizvodnje linija vonih piva s manjim postotkom alkohola bio je prvenstveno usmjeren mladima kako bi ih 큄to vi큄e poelo konzumirati pivo. Vono pivo za njih slu탑ilo je kao ulazna vrata u svijet u탑ivanja alkohola. Kao 큄to je prije par godina jedna hrvatska pivovara svoju oglasnu kampanju usmjerila ka pridobivanju sklonosti 탑enske ciljne skupine, tako je evidentno da su sportski navijai vrlo va탑na ciljna skupina pa su izda큄na financiranja sportskih klubova i dogaanja logian slijed u promociji njihovih proizvoda.
Mladena큄tvo je razvojno razdoblje koje ukljuuje izgradnju samostalnih stavova i naina pona큄anja i stoga je najrizinije za stjecanje ovisnikih obrazaca pona큄anja. Ako govorimo o Republici Hrvatskoj, smatram da su potrebne zakonske izmjene Zakona o sportu kojim se, izmeu ostaloga, ureuje financiranje sporta, ime bi se sportske klubove i udruge stavilo u manje ovisan polo탑aj o financiranju iz ovog resora”, upozorava dr. eli.
O pu큄enju na javnim povr큄inama
“Osobno sam mi큄ljenja kako je hrvatski Zakon o ograniavanju uporabe duhanskih i srodnih proizvoda kvalitetan samo ga treba dosljedno provoditi. Ovdje bih istaknuo kako su kod nas restrikcije jednake za duhanske proizvode i elektronike cigarete ili parilice 큄to podupirem. Naime, nije dokazan terapijski uinak u odvikavanju od pu큄enja pomou elektronikih cigareta. Jo큄 uvijek u nekim ministarstvima, dr탑avnim ili gradskim institucijama mo탑ete osjetiti duhanski dim. Toga je svakim danom sve manje, no ukoliko se zakon kr큄i u jednoj odgojno-obrazovnoj ili zdravstvenoj ustanovi to je previ큄e. Zakonska regulativa u pojedinim zemljama lanicama Europske unije vrlo je raznolika po tom pitanju. Meu uinkovite mjere u borbi protiv pu큄enja spadaju poveanje cijena cigareta (큄to u Hrvatskoj kao zemlji koja granii sa zemljama koje nisu lanice Europske unije mo탑da i nije uinkovita mjera) te ogranienje pu큄enja na 큄to vi큄e prostora (ukljuujui i javne povr큄ine). Kao i u vremenu epidemije COVID-19 gdje je izuzetno bitna osobna odgovornost, mislim da isto vrijedi i za zabranu pu큄enja u prostorima gdje je to zakonski regulirano”, naglasio je dr. eli.
Borba protiv ovisnosti
Dodaje kako 탑upanijski zavodi za javno zdravstvo kao okosnica preventivne medicine trebaju razvijati posebne edukativne programe koji e biti namijenjeni opoj i ciljanoj populaciji. Nacionalnom strategijom i akcijskim planovima tako se mo탑e smanjiti broj ovisnika u Hrvatskoj.
Ovdje je vrlo bitno naglasiti kako to nije samo pitanje zdravstvene administracije, nego je interdisciplinarni pristup najuinkovitiji model u suzbijanju ovisnosti. Bez aktivnog anga탑mana socijalne slu탑be, odgojno-obrazovnog sustava, represivnog aparata i podizanja svijesti u opoj populaciji putem razliitih javnozdravstvenih manifestacija, ishodi u borbi protiv ove moderne po큄asti bit e nezadovoljavajui.
E, sad, da ne bi bilo da su samo alkohol, pu큄enje i kockanje prijetnja ovom dru큄tvu, ima tu i niz novih ovisnosti koje postaju sve dominantnije.
Mo interneta
Internet mo탑e biti moan izvor informacija djeci i mladima, osobito za osjetljive teme poput seksualnosti ili interpersonalnih odnosa. Brojni istra탑ivai suglasni su kako uporaba interneta mo탑e dovesti i do razvoja ovisnikoga tipa pona큄anja. U klasifikacijskom priruniku Amerikog psihijatrijskog udru탑enja DSM-5 prekomjerno igranje internetskih igara opisano je kao psihiki poremeaj te je ukljueno u kategoriju fenomena koji zahtijevaju daljnja klinika istra탑ivanja.
“Prema istra탑ivanju koje je 2019. godine provela Poliklinika za za큄titu djece i mladih Grada Zagreba 99.5% djece ima pristup internetu kod kue, u 큄koli ili putem mobitela. Od toga gotovo 98% koristi YouTube, oko 93% koristi Instagram, a oko 89% njih dopisuje se i 큄alje fotografije putem WhatsAppa. Uzmemo li u obzir ove brojke, vjerujem kako emo se svi slo탑iti da internet otvara brojne mogunosti, ali i rizike. Ovdje bih posebno naveo elektroniko nasilje odnosno tzv. cyberbullying. Zbog pretrpljenog nasilja dijete mo탑e manifestirati probleme u 큄kolskom funkcioniranju, emocionalne i psihosocijalne te큄koe”, upozorio je dr. eli.
Nove ovisnosti
Nekada su ovisnosti bile smatrane posljedicom nedostatka snage volje, 큄to je esto vodilo stigmatizaciji osoba koje imaju ovisniki obrazac pona큄anja. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji ovisnost se definira kao psihiko, a katkad i fiziko stanje koje nastaje zbog meuodnosa 탑ivog organizma i (vi큄ekratnog uzimanja) psihoaktivne tvari. Osoba unato svjesnosti o 큄tetnim posljedicama nastavlja s povremenim ili redovitim uzimanjem odreene supstance kako bi do탑ivjela ugodu ili izbjegla patnju zbog apstinencijskih tegoba. Ovisnosti mo탑emo podijeliti u klasine (supstancijalne) i nove ili pona큄ajne (nesupstancijalne). U klasine spadaju ovisnost o alkoholu, duhanu i ilegalnim drogama, dok u nove spadaju ovisnost o kockanju, ovisnost o internetu ili digitalnim tehnologijama.
Ovisnost o drogama ipak najopasnija
Konzumacija droga stvara osjeaj ugode zbog podra탑ivanja mozgovnog sustava nagraivanja. Za izazivanje osjeaja ugode posebno je va탑no luenje dopamina u strijatalnom dijelu mozga – nukleus akumbensu. Neurotransmiter dopamin potie 탑elju za ponovnim uzimanjem droge. Poznato je, naime, kako droge iskrivljuju percepciju i emocije, o큄teuju kognitivno-mnestike funkcije. Upameni osjeaj ugode i naueni mehanizam kako se to ostvaruje konzumenta iznutra potie da ponovno posegne za drogom. Droge tako o큄teuju odreene mo탑dane strukture, a ovisniku se poput svojevrsnog imprinta utiskuje spoznaja o ugodi. S druge strane, spoznaja o opasnostima i posljedicama takvog pona큄anja biva zanemarena, pa se ovisnik nalazi u zaaranom krugu iz kojeg ne mo탑e izai.
Genetska bolest?
Kljuni rizini imbenici za prijelaz od rekreativne konzumacije do ovisnosti o drogama jesu stupanj izlo탑enosti nekoj drogi i stupanj vulnerabilnosti pojedinca. Danas znanstvena zajednica na ovisniko pona큄anje gleda kao na genetsku bolest. Opi koncept da se ovisnost pojavljuje unutar iste obitelji nije sporan. Jo큄 e starogrki povjesniar Plutarh rei da jedan pijanac raa drugoga. Meutim, iako mo탑e biti prisutno veliko genetsko optereenje, okoli큄ni imbenik mo탑e biti za큄titnog karaktera (npr. odsutnost izlo탑enosti drogama) pa e ovisniki fenotip ostati skriven i potomci nee postati ovisnici.
Autor:Daniela Delale
ZADNJE VIJESTI
RECITE 'NE' OVISNOSTIMAOZBILJNE BROJKE! U Hrvatskoj trenutno ima oko 250 tisua ovisnika o alkoholu, stanje je alarmantno!
Nevjerojatno PROVJERITE SVOJE RUKE! Na njima se mogu kriti prvi simptomi raka
VA탐NO JE PREGLEDATI SE(VIDEO) GENIJALNO! Pogledajte kako je ova 탑ena skrenula pozornost na rak dojke
탐UTI PRAH(RECEPT) Odlian napitak za jaanje imuniteta: Pomo u sezoni prehlade i gripe
Komentari
odra탑avaju
stavove
njihovih
autora,
ali
ne
nu탑no
i
stavove
portala
Dnevno.hr.
Molimo
itatelje
za
razumijevanje
te
suzdr탑avanje
od
vrijeanja,
psovanja
i
vulgarnog
izra탑avanja.
Portal
Dnevno.hr
zadr탑ava
pravo
obrisati
komentar
bez
najave
i/li
prethodnog
obja큄njenja.Original Article
