PLANINARENJE VIKENDIMA Pronađite svoj mir u planinama

Foto: Pixabay

ČAROBNE ZELENE OAZE

+
AAA

PLANINARENJE VIKENDIMA Pronađite svoj mir u planinama

Autor: Milena Dražić

Ubrzani način života, kojeg u današnje vrijeme nikako ne možemo izbjeći, ostavlja nam malo vremena kojeg bismo mogli posvetiti očuvanju našeg zdravlja. Uz sve to dolazi i svakodnevna izloženost raznim vanjskim poticajima.

Prvenstveno su tu psihički ‘izazovi’, kao, primjerice, loši međuljudski odnosi na radnom mjestu, neuspjesi, sukobi u obitelji, na poslu i sl., ali i oni fizički, poput nedovoljnog kretanja, prekomjernog sjedenja na radnom mjestu, koji dovode do pojave stresa, a zatim i raznih tegoba, poput tjeskobe, uznemirenosti, gubitka koncentracije i sposobnosti rasuđivanja, depresivnih smetnji i sličnih stanja.

Postoji mnogo aktivnosti kojima možete pomoći samima sebi da se osjećate bolje. Ne mora to biti svakodnevno trčanje, odlazak u teretanu, hodanje, plivanje ili neki grupni sportovi. Ako nemate ni malo vremena tijekom tjedna, može to biti i planinarenje vikendom.

Savršena aktivnost

Upravo je planinarenje mnogima savršena aktivnost. Hodanje i boravak na svježem zraku u prirodi te istovremeno druženje s obitelji i prijateljima mnogima su odlična kombinacija. Jedan od njih je i Berislav Banek, dr. med. specijalist hitne medicine u mirovini te dugogodišnji strastveni planinar.

„Planinarim od mladosti, a kako živim na rubu Medvednice nije mi bilo teško doći u susret planini. Ljubav prema planini, planinarenju i prirodi razvijala se postupno ili naglo. Ne znam ni sam. Volim promatrati prirodu u kojoj se nalazim. I sitnice, cvijeće, stijene, planinske pejzaže, životinje. Uvijek velim – tko se žuri u planini ne zamjećuje ništa ili vidi vrlo malo“, opisuje dr. Banek svoju ljubav prema planini koju, poput mnogih planinara, i sam često fotografira pa ima i veliku zbirku foto uspomena sa svojih pohoda.

Koliko su liječnici zapravo svjesni doprinosa planinarenja ljudskom zdravlju, pokazuje i osnivanje Planinarskog kluba Hrvatskog liječničkog zbora. Dr. Banek je trenutni predsjednik tog Kluba koji je osnovan 1995.g. na poticaj prof. dr. Željka Poljaka, doajena hrvatskog planinarstva, kojem je cilj bio potaknuti liječnike da se aktivno bave planinarenjem.

Rad na kondiciji

„Kao i svaka druga umjerena fizička aktivnost i planinarenje pomaže organizmu na način da jača tjelesne mišiće, razgibava, a time i poboljšava pokretljivost zglobova te izvrsno djeluje na srčani rad i krvotok, odnosno poboljšava cirkulaciju, a time i opskrbu kisikom mišićnog sustava. Pojačanim mišićnim radom stječe se dobra tjelesna kondicija, smanjuje se prekomjerna tjelesna težina i masnoća u krvi, a sve zajedno povoljno djeluje na rad čitavog organizama. Fizička aktivnost i boravak u prirodi uz sve navedeno smanjuje stres kojem smo izloženi u svakodnevnim situacijama“, kaže dr. Banek.

Planinarenje je izvrsno i za ljude koji imaju kronične bolesti – razna dugotrajna bolesna stanja, najčešće bez mogućnosti većeg oporavka što bitno smanjuje kvalitetu života, kako u fizičkom, tako i u psihičkom smislu. To su, primjerice, kronične bolesti srca i krvnih žila, povišen krvni tlak, kronično oštećenje koštano-mišićnog sustava, poglavito zglobova s trajnom boli i ograničenom mogućnošću kretanja.

Foto: Pixyabay

Planinarenjem se produbljuje i disanje, pluća rade punom snagom, a to dovodi do poboljšanog plućnog kapaciteta, odnosno povećane dopreme kisika u krvotok. Tako poboljšana funkcija disanja i krvotoka uvelike olakšava penjanje uz brdo. Daleko se lakše svladavaju teški napori i odlaže pojava umora, što olakšava planinaru pri usponu na planinu. U nekim svojim segmentima planinarenje je veliki napor za organizam jer penjanje uz brdo zahtijeva pojačan fizički napor, a dobar srčano-žilni, dišni i koštano-mišićni sustav, odnosno dobra tjelesna kondicija pridonosi lakšem svladavanju napora.

Opasnosti u planini

„Planinarenje, iako prekrasno, a djelomično i veoma naporno, donosi i svoje opasnosti na koje moramo biti pripravni i znati ih prepoznati. Neke opasnosti se nalaze u samom okolišu poput divljih ili otrovnih životinja i biljaka. Pažljivim hodanjem i gledanjem najčešće se mogu zaobići naročito zmije otrovnice. Uvijek postoji i opasnost od nastanka ozljeda – velika je razlika između uganuća noge u gradu i u planini (gdje treba doći do nekog mjesta na kojem se može pružiti adekvatna prva pomoć, što najčešće nije lako).

Najveća opasnost, naročito pri napornom usponu, smo mi sami sebi. Pritom mislim da pri naporu, ali i porastom visine, ljudsko tijelo dolazi do svojih granica preko kojih ne smije ići dalje i ne smije ih podcijeniti. Npr. gubitak snage, bol u mišićima, osjećaj zaduhe ili ubrzanog lupanja srca prvi su znakovi pojave umora. Pojava umora je zapravo prvi alarm organizma koji javlja da nam odmah treba odmor. Ne prepoznamo li to ili takvo stanje podcijenimo, dolazi do poremećaja koordinacije i ravnoteže, ograničene sposobnosti opažanja i time se izrazito ugrožava život (nesvjestica, povećana opasnost od pada i ozljeda, ili pojave ozbiljnih srčanih tegoba do razvoja srčanog infarkta u ugroženoj skupini). Pri velikim visinama tu je i pridruženi nedostatak kisika pa ubrzanjem frekvencije disanja i srčanog rada dolazi do zadovoljavajuće distribucije kisika u krv. Još je jedna važna stvar pri planinarenju, a to je adekvatna obuća i odjeća. Obuća mora biti čvrsta, poželjno povišena da učvršćuje skočni zglob, sa gumenim đonom koji sprječava klizanje i olakšava hodanje po teškim terenima. Odjeća mora biti prozračna, a u hladnim uvjetima dovoljno topla“, upozorava dr. Banek.

Autor:Milena Dražić

ZADNJE VIJESTI


PREDNOSTI KAVE

KAKO VAM KAVA MOŽE POMOĆI: Može smanjiti rizik od smrti moždanog udara i srčanih bolesti!


MUŠKI ELEMENT? ILI MOŽDA MINERAL!

Briga o zrelim muškarcima – Zdravstvena kampanja prostate


ČAROBNE ZELENE OAZE

PLANINARENJE VIKENDIMA Pronađite svoj mir u planinama


DODATCI PREHRANI

KAKO MOŽETE ‘UBITI’ CELULIT? Postoje suplementi koji vam mogu pomoći!

Komentari
odražavaju
stavove
njihovih
autora,
ali
ne
nužno
i
stavove
portala
Dnevno.hr.
Molimo
čitatelje
za
razumijevanje
te
suzdržavanje
od
vrijeđanja,
psovanja
i
vulgarnog
izražavanja.
Portal
Dnevno.hr
zadržava
pravo
obrisati
komentar
bez
najave
i/li
prethodnog
objašnjenja.Original Article