Tri su osobe hospitalizirane u Zagrebu, a jedna u Rijeci zbog sumnje na trovanje gaziranim pićem. Policija je provela istraživanje na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu, gdje se jedan mladić navodno otrovao pićem.
Hrvatski zavod za javno zdravstvo dobio je uzorke bezalkoholnog pića koje je dostavila Sanitarna inspekcija nakon istraživanja u riječkom kafiću gdje je nedavno jednoj osobi postalo loše. Rezultati analize bit će dostavljeni Državnom inspektoratu radi daljnjih istraživanja.
Dok traje istraga, mnogi se pitaju kako je uopće moguće da se u današnje vrijeme događaju takvi incidenti, te što je još važnije, što možemo poduzeti ako primijetimo znakove trovanja.
Beroš potvrdio nove slučajeve trovanja, cure detalji: ‘Ljudi, pijte običnu vodu’
Higijenski standardi
U današnjem svijetu brze proizvodnje i pakiranja prehrambenih proizvoda, sveprisutna su pitanja o sigurnosti i kvaliteti hrane koju konzumiramo.
Iako su rigorozni propisi i standardi dizajnirani kako bi osigurali sigurnost hrane, ponekad se događaju greške u proizvodnji u tvorničkim pogonima, koje mogu dovesti do kontaminacije proizvoda kiselinama ili lužinama.
Naime, u procesu proizvodnje i pakiranja prehrambenih proizvoda, tvornice često koriste kiseline i lužine za čišćenje opreme i kontejnera. Te su kemikalije namijenjene održavanju higijenskih standarda, ali mogu predstavljati rizik ako se njima nepravilno manipulira.
Moguć je i smrtni ishod
Ako osoba proguta veliku količinu koncentrirane kiseline ili lužine, to može izazvati ozbiljno oštećenje probavnog trakta, uključujući jednjak, želudac i crijeva. Oštećenje tih organa može dovesti do ozbiljnih komplikacija i smrti.
Određene lužine i kiseline mogu brzo reagirati s tkivima tijela, što može uzrokovati ozbiljne opekotine, oštećenje sluznica i unutarnjih organa te otežati liječenje.
Natrijev i kalijev hidroksid naročito su opasni zbog visoke alkalnosti. Trovanje tim tvarima može brzo dovesti do oštećenja tkiva i ozbiljnih komplikacija.
Simptomi
Takvi su incidenti rijetki, no očito mogući. Stoga je važno znati kako reagirati ako primijetite simptome trovanja lužinom ili kiselinom.
Kiseline koje se najčešće koriste u industriji hrane jesu: limunska, octena i fosforna kiselina.
Lužine poput natrijeva hidroksida (kaustična soda) ili kalijeva hidroksida također su česte u čišćenju opreme.
Većina tvornica ima stroge protokole za rukovanje tim kemikalijama kako bi se spriječile kontaminacije proizvoda, no ponekad greške ili nesreće mogu dovesti do problema.
Simptomi trovanja lužinom ili kiselinom mogu varirati, ali obično su ovi:
– bol u ustima, grlu i trbuhu
– mučnina i povraćanje
– problemi s disanjem
– oštećenje (“spaljivanje”) jednjaka i probavnog trakta
Reagirajte odmah
Ako primijetite bilo koji od tih simptoma nakon konzumacije proizvoda, važno je odmah potražiti medicinsku pomoć.
Osim toga, slijedite ove korake:
Isperite usta i oči vodom kako biste uklonili preostale kemikalije s površine tijela.
Nemojte piti mlijeko ili alkohol jer to može pogoršati simptome.
Nemojte izazivati povraćanje, osim ako vam to ne savjetuje stručno medicinsko osoblje.
Ako je moguće, sačuvajte ambalažu ili ostatke proizvoda kako bi se lakše identificirala potencijalna kontaminacija.
Obavijestite nadležne vlasti i proizvođača o incidentu kako bi se poduzele odgovarajuće mjere zaštite potrošača.
Da biste se zaštitili od trovanja lužinom ili kiselinom, uvijek pozorno čitajte etikete proizvoda i provjeravajte datume isteka.
Ako primijetite neobičan okus, miris ili izgled proizvoda, odmah prekinite konzumaciju i prijavite ga nadležnim tijelima.
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.
