Vreme pojave pojedinacnih ili epidemijskih zimskih zaraznih bolesti traje od krajaa jeseni do pocetka proleca. Uzrokovane su, od vremena pojave antibiotika, sve rjede raznim bakterijama, najcesce virusima. Na viruse antibiotici ne deluju.
Najcesce su zimske zarazne bolesti deci svojstvene razne djecje zarazne bolesti i brojne obicne prehlade ili kijavice, pa malo ozbiljniji febrilni katar svih disajnih puteva i, kao najozbiljnije – grip. Grip (Influenza) nedeljama znacajno rusi imune obrambene snage organizma, zato su komplikacije ceste. Srecom, vakcinisanje protiv gripe uspesnono je. Vakcinisanje protiv obicne prehlade (hunjavice) i febrilnog katara besmisleno je jer se ne može vakcinisati protiv stotinjak raznih mogucih virusa koji ih uzrokuju.
U zimskim klimatskim okolnostima i uz neprihvacanje odredenih zastitnih mera, smanjuje se otpornost ljudskog tela spram uzrocnika zaraznih bolesti, smanjuje se imunitet.
Nepovoljne zimske okolnosti
1) Nagla promjena klime, cesto s dnevnim padom temperature za preko 10C, predstavlja ogromno opterecenje za organizam, koji troši snage za prilagodbu na zimske uvjete i time ima manje snage za imune obrambene procese.
2) Diše li se na usta, sluznica dišnih organa hladi se, a tada se teže brani od zaraznih klica.
3) Zimi sunce kratko sije pa nema dovoljno ultravioletnih zraka, cije je svojstvo da ubijaju zarazne klice.
4) Zimske padaline (kiša ili snijeg) vlaže odjecu ili obucu, koji isparavanjem otpuštaju tjelesnu toplinu.
5) Otpuštanje tjelesne topline pojacavaju i jaki zimski vjetrovi, a tako djeluje i propuh u prostorijama.
6) Hladne noge i mokre carape djeluju reflektorno na sluznicu nosa i hlade je.
7) Uska i mokra obuca, bez sloja zaštitnog maziva, hladi nogu.
8) Pri padalinama nosi se nepropusna zaštitna kabanica, ona pojacava znojenje, a prijeci isparavanje i tako se vlaže rublje i odjeca.
9) Tanka odjeca ili premalo slojeva odjece i rublja ohladuju telo.
10) Zimi hrana sadrži malo svježeg voca i povrca, a oni su izvor obrambenih vitamina A i C.
11) Gradski smog, kucna prašina, neišcetkana odjeca – nosioci su velikog broja zaraznih klica.
12) Pušenje jako oštecuje sluznicu dišnih organa, zato pušaci, kao i djeca medu pušacima, zimi cešce obolijevaju od zaraznih kataralnih bolesti dišnih organa.
13) Pregrijane prostorije sa suhim zrakom suše sluznice, one postaju ranjive i propusne za klice. A hladne prostorije hlade sluznice, kožu i telo.
14) Zimi cesto mnogo ljudi boravi u zatvorenim prostorijama i prostorima (sredstva javnog prometa, cekaonice lijecnickih ordinacija, vrtici, škole), pa se zarazne klice, kapljicama od kašlja ili kihanja, iz nezašticenih ustiju ili nosa lako prenose na zdrave ljude.
15) Neoprane ruke, u koje se kašljalo ili kihalo, pune su klica.
16) Postoje skupine ljudi i stanja kad je znatno smanjena otpornost protiv zaraznih klica: djeca, i to nadasve u pubertetu, trudnice i porodilje, ljudi stariji od 60 godina, bolesnici od zaraznih kronicnih bolesti, npr. bronhitisa, plucnog emfizema, srcanih bolesti, šecerne bolesti, alkoholicari, slabije ishranjeni, loše socijalno-ekonomske prilike, loše higijenske prilike, iscrpljenost, osobe koje nisu cijepljene protiv zaraznih bolesti.
Osobne zaštitne mjere
One jacaju imune snage tijela i otežavaju širenje i razmnožavanje klica.
1) Na jacanje tjelesne otpornosti valja se privikavati od malih nogu, npr. ujutro izmjenicni tuš: 3 minute vruca, 20 sekundi hladna voda, tako tri puta uzastopce, ili masiranje hladnim vlažnim rucnikom, šetnja na svježem zraku, svaki dan brzim korakom 30 do 40 minuta.
2) Mora se disati samo na nos, u nosu se zrak zagrije, a dlacice i sluz zadrže prašinu i zarazne klice na njima.
3) Korisno je zimsko suncanje, npr. u planinama.
4) Odjeca i rublje moraju biti suvi.
5) Treba izbjegavati propuh i skloniti se od jakih zimskih vjetrova. 6) Stopala moraju biti suha, u vunenoj suhoj carapi.
7) Obuca mora biti zašticena masnom naslagom i udobna.
8) Kabanica i odjeca moraju biti porozni, od pamucnog ili vunenog materijala, ne od plastike ili gume, zimi u više slojeva. 9) Treba nositi odjecu koja odgovara momentalnoj temperaturi, makar se odjecu mijenjalo više puta dnevno.
10) Ako okolnosti ne dopuštaju trošenje svježeg voca i povrca, tada treba dnevno uzimati farmaceutske preparate koji sadrže potrebne vitamine i minerale.
11) Treba što manje boraviti u zagadenom gradskom zraku, savjesno cistiti od prašine prostorije i odjecu.
12) Ako se vec pušac ne može odviknuti od pušenja, ne smije svojim pušenjem ugrožavati zdravlje nepušaca, narocito djece.
13) Vlažnost prostorija treba iznositi 50-60%, temperatura oko 19C, uz redovnu umjetnu ili prirodnu ventilaciju, cesta, a kratka zracenja.
14) Zimi treba izbjegavati mjesta nakupljanja mnogo ljudi. Cekaonice u djecjim ordinacijama trebale bi imati odvojeni prostor za prehladenu i za ostalu djecu. Prehladeni ljudi, pogotovo djeca, moraju se odvojiti od zdravih, uputiti na lijecenje kod kuce.
15) Kihati i kašljati moramo u rupcic, a ako slucajno kihnemo u golu ruku, tada se njome ne smijemo rukovati niti dirati predmete dok se ne opere.
16) Treba biti odmoren i ispavan.
17) Treba izbjegavati alkoholna pica.
18) Djeca moraju redovno obavljati zakonom propisana cijepljenja. Tako su neke djecje zarazne bolesti skoro iskorijenjene (djecja paraliza, difterija). Protiv gripe trebali bi se cijepiti bar svi spomenuti pripadnici ugroženih skupina i javni radnici.
