Pusenje steti celokupnom zdravlju

Vecina pusaca je svesna rizika koje izaziva pusenje- rak pluca, emfizem pluca, bronhitisali nisu svesni da pusenje stetno deluje na skoro sve aspekte zdravlja.

Srce

Stetno dejstvo pusenja na kardiovaskularni sistem je visestruko:

-Pusenje smanjuje HDL holesterol (dobar holesterol), cak i kod adolescenata.

-Pusenje smanjuje elasticnost aorte, najveceg krvnog suda sto povecava rizik od stvaranja krvnih ugrusaka i infarkta.

-Pusenje povecava aktivnost simpatickog nervnog sistema, sto povecava stres sistema koji regulise rad srca i krvnih sudova.

-Kod zena je povecan rizik od kardiovaskularnih bolesti usled pusenja jer ono deluje na hormone i prouzrokuje deficit estrogena.

-Oni koji puse paklu cigareta dnevno imaju skora dva ipo puta vecu verovatnocu od nepusaca da dobiju mozdani udar.

Rak

85% obolelih od raka pluca su pusaci, medjutim i ostali oblici raka se cesce pojavljuju kod pusaca. Objasnjenje za ovu tvrdnju lezi u tome sto cigarete sadrze mnogo hemikalija kancerogenog dejstva pa se ostali oblici raka mogu pojaviti usled njihovog udruzenog, kumulativnog dejstva.

Pusenje je odgovorno za 60% od ukupnog broja obolelih od raka usta, grla i jednjaka.
Pusaci imaju vise sanse da obole od leukemije, raka bubrega, pankreasa, besike.
Oko 30% cervikalnih kancera nastaje zahvaljujuci pusenju.

Kosti

Pusenje ostavlja mnoge negativne posledice na kosti. Zene pusaci imaju izuzetno visok rizik od osteoporoze kao i povecane sanse za razvoj reumatoidnog artritisa.

Ostala stetna dejstva

Pusenje povecava sekreciju kiselina, smanjuje kolicinu prostanglandina i bikarbonata sto povecava mogucnost pojave cira na zeludcu.Otezano je zaceljivanje cira na zeludcu i dvanestopalacnom crevu.

Cijanidin, hemikalija otkrivena u dimu cigareta,utice na produkciju hormona tiroidne zlezde sto povecava sanse za pojavu oboljenja tiroidne zlezde.

Okoreli pusaci imaju vise sanse za razvitak katarakte.

Pusaci izgledaju starije od nepusaca sa starenjem dobijaju vise i dublje bore od nepusaca.

Zene pusaci imaju mnogo veci rizik od neplodnosti, pogotovo ako puse vise od jedne pakle dnevno ili su pocele da puse pre 18-te godine.