Školska torba ne sme biti teža od 15 odsto od težine deteta

Foto: Pixabay / ambermb

Jedna od stvari na koju treba obratiti pažnju je i težina školske torbe. Preteške školske torbe čest su uzrok bolova u leđima, grudima i vratu, kao i lošeg držanja koje može dovesti do različitih deformiteta kičme koji se javljaju u periodu najvećeg intenziteta rasta i razvoja kod dece.

Preporuka medicinskih stručnjaka, pre svega ortopeda i fizijatara, je da težina školske torbe sa školskim priborom i pratećom opremom treba da iznosi 5-10 odsto, do maksimalno 15 odsto telesne težine deteta, iznad čega ona štetno deluje na koštano-mišićni sistem i njegov razvoj.

Za dete normalnog razvoja i uhranjenosti (u okviru granica standarda za dati uzrast) – prikladna težina školske torbe sa priborom je do 10 odsto telesne težine deteta, što znači da dete težine 22-25kg (prosečna težina deteta pri polasku u prvi razred osnovne škole), ne bi trebalo da nosi školsku torbu težu od 2-2,5 kg.

Osim težine školske torbe, pažnju treba posvetiti i njenom obliku i veličini. Da bi se smanjilo opterećenje i bol u leđima, vrh torbe treba da se nalazi nekoliko centimetara ispod vrha lopatica a njen donji deo nekoliko centimetara iznad struka.

Kako pravilno odabrati i nositi školsku torbu/ranac?

  • Torba pre svega, mora da odgovara visini deteta i ne sme prelaziti iznad detetovih ramena, kako dete ne bi palo ukoliko se nagne napred.
  • Naramenice moraju biti široke, adekvatno podešene i dobro postavljene kako bi se težina podjednako rasporedila na oba ramena. Nošenje torbe na samo jednom ramenu izaziva bolove u mišićima i dovodi do problema sa držanjem i položajem tela.
  • Dužinu naramenica prilagoditi tako da torba bude visoko na leđima i blizu kičme. Labavo postavljena torba izaziva krivljenje kičme i bol u leđima.
  • Torba treba da ima više pregrada, kako bi težina njenog sadržaja bila efikasnije preraspodeljena.
Foto: Pixabay / Gellinger

Zastupljenost deformiteta kod dece školskog uzrasta u Beogradu

U 2018. godini sistematskim pregledima u primarnoj zdravstvenoj zaštiti dece školskog uzrasta obuhvaćeno je 75,1 odsto učenika neparnih razreda osnovnih i srednjih škola.

Najčešća utvrđena patološka stanja su: deformiteti stopala, loše telesno držanje, deformiteti kičmenog stuba i deformiteti grudnog koša.

U osnovnim i srednjim školama loše telesno držanje prisutno je kod 15,2 odsto dece, a izraženije je kod dece u osnovnoj školi.

Od deformiteta kičmenog stuba najzastupljenije su skolioza (5,4%) i kifoza (5,3%). Skolioza je za oko dva odsto učestalija kod srednjoškolaca, dok je kifoza prisutna u približno istom procentu kod dece u osnovnoj i srednjoj školi.

Uočeno je da se broj dece sa kifozom i skoliozom kičmenog stuba povećava sa uzrastom deteta tako da su ovi deformiteti učestaliji u višim razredima osnovne škole.

Deformiteti stopala prisutni su kod svakog petog učenika. Problem je izraženiji kod učenika osnovnih škola, gde 22,2 odsto dece ima deformitet stopala.

Deformitet grudnog koša imalo je 2,1 odsto dece.

Tekst preuzet sa sajta Gradskog zavoda za javno zdravlje Beograd

Original Article