Pokazalo se da smijeh i humor imaju pozitivne učinke na mentalno i fizičko zdravlje. Istraživanja su pokazala da smijeh može smanjiti stres, sniziti krvni tlak, ojačati imunitet pa čak i ublažiti bol. Dodatno, humor je povezan s poboljšanim raspoloženjem, povećanom kreativnošću i poboljšanim društvenim vezama.
Studija objavljena u Journal of Psychiatric Research otkrila je da terapije humorom mogu pomoći u smanjenju simptoma depresije i tjeskobe, dok je studija objavljena u American Journal of Medical Sciences pokazala da smijeh može sniziti krvni tlak i smanjiti rizik od kardiovaskularnih bolesti. Osim toga, studija koju je provelo sveučilište Loma Linda u Kaliforniji otkrila je da smijeh može poboljšati imunitet povećanjem proizvodnje antitijela i aktiviranjem imunosnih stanica.
Istraživači sa Sveučilišta Indiana početkom devedesetih pozvali su studente na dobrovoljno davanje krvi, te ih “počastili” kino ulaznicama za projekciju urnebesne komedije.
Publika se tijekom projekcije grohotom smijala, ali nije znala da će po izlasku iz kino dvorane ponovno dati krv.
Istraživači su usporedili i analizirali dva uzorka krvi u laboratoriju. Nalazi su pokazali da je krv uzeta nakon filma imala značajno veći broj stanica koje čuvaju imunitet nego krv uzeta istim ljudima prije gledanja filma.
Da bismo se smijali, dijafragma se mora podići 18 puta u sekundi, pa smijanje tjera naše trbušne, ramene i prsne mišiće na kontrakciju, a u toj “vježbi” sudjeluju srce, pluća i jetra.
Između ostalog, tijekom smijanja povećava se količina kisika koji krvlju ulazi u naše tijelo, što nas brzo može opskrbiti energijom. Postoje istraživanja koja su dokazala da smijeh ubrzava otkucaje srca za 10 do 20% i povećava protok krvi kroz krvne žile za 22%.
Hormon sreće
Kad se smijemo, hipofiza potiče otpuštanje opijata slično morfiju, a pojačano je i lučenje hormona sreće: serotonina, endorfina, dopamina i noradrenalina.
Znanstvenici su davno utvrdili da ti hormoni djeluju direktno na ljudski mozak stvarajući osjećaj zadovoljstva i sreće. Tako u konačnici smijeh djeluje preventivno i blagotvorno u borbi protiv kardiovaskularnih bolesti, poboljšava živčani sustav i omogućuje bolji san.
Smijeh nam, između ostalog, pomaže da lakše prebrodimo krizne situacije u životu te nam pomaže da se oslobodimo negativnih emocija, uključujući strah, ljutnju, bijes i ogorčenost, što pridonosi i psihičkoj stabilnosti.
Nažalost, unatoč svim pozitivnim učincima smijeha ljudi se općenito ne smiju dovoljno. Istraživanja pokazuju da se odrasli smiju samo 13 do 17 puta tijekom dana, što često nije povezano s nekim stvarno smiješnim podražajima, već sa situacijama koje nisu nužno smiješne.
Iskreni smijeh
Dodatna istraživanja pokazuju da se čak 80% smijeha događa u običnom razgovoru. Djeca se nasmiju i do 300 puta dnevno. Znanstvenici tvrde da ta razlika proizlazi iz činjenice da je djeci sve oko njih novo i neočekivano, a samim time i smiješno, dok odrasli razloge uvijek traže u smiješnim situacijama. Dokazano je da u samo 10 minuta smijeha dnevno možemo sagorjeti 50 kalorija. Naravno, sat vremena smijeha dnevno neće zamijeniti sat vremena u teretani, ali vam svakako može pomoći da lakše postignete i održite željenu masu.
Ljudi koji žele privući pozornost često se glasno smiju. Ponekad je to znak blažeg oblika psihičke tegobe.
Smijeh sličan cerekanju ukazuje na uživanje u tuđoj nevolji.
Urlanje tijekom smijeha može se povezati s onima koji se smatraju superiornima.
Smijati se iz trbuha obično znači da smo prijateljski raspoloženi.
Oni koji se smiju sami sebi su obzirni, ali često povučeni ljudi.
Ljudi prepoznaju pravi smijeh tako što se i sami nesvjesno smiju.
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.
