Konzumiranje samo 100 g gljiva dnevno tijekom samo jednog tjedna, snižava razinu kolesterola za 12%, ukazuju studije. Istodobno, skupina ispitanika koja je u istom periodu jela oko 60 g maslaca dnevno, povećala je kolesterol za čak 14%. Kontrolna pak skupina koja je konzumirala istu količinu maslaca u kombinaciji sa 100 g gljiva, smanjila je kolesterol za 4%. Na osnovu tih rezultata ustanovljeno je da su gljive odlični čistači krvi.
Nutricionisti ih nazivaju i “šumskim mesom” jer osim ugodnog okusa i mirisa, posjeduju iznimnu biološku vrijednost. Imaju gotovo istu kvalitetu kao i životinjsko meso, sadrže čak 91% vode i mnogobrojne mineralne sastojke, napose kalij i nešto manje kalcija, fosfora, željeza i magnezija. Osim toga, bogate su biljnim vlaknima, a sadrže i vitamine B2, D i C.
Međutim, biološki su posebno vrijedne zbog bjelančevina i naročito važnih aminokiselina. Zanimljivo je da svježe pečurke posjeduju 2% bjelančevina, a sušene 22%.
Gljive (Fungi) nisu biljke, već jedno od šest carstava živoga svijeta. U tradicionalnoj biološkoj klasifikaciji gljive su bile smještene unutar biljnoga carstva, među tzv. nižim biljkama (Thallophyta). U 1960-ima je kritičkija analiza postojećih podataka dala detaljniji uvid u staničnu ultrastrukturu te razvoj molekularnih i kladističkih istraživanja pa je dovela do novog pristupa biološkoj klasifikaciji.
U životu čovjeka gljive imaju razmjerno značajnu ulogu. S pomoću njih se fermentacijom dobivaju kruh, vino i pivo. U biotehnološkim procesima s pomoću gljiva proizvode se mnoge važne tvari kao što su alkohol, limunska kiselina, mliječna kiselina, neki antibiotici, riboflavin i mnoge druge. Neke se vrste gljiva zbog jestivih plodišta uzgajaju za hranu. Veći broj jestivih vrsta može se skupljati u prirodi, pod uvjetom da ih se zna razlikovati od onih otrovnih, da nisu zaštićene zakonom zbog svoje ugroženosti te da ih se skuplja na propisani način. Među najpoznatijim su vrstama obični vrganj (Boletus reticulatus), lisičica (Cantharellus cibarius), mrka trubača (Craterellus cornucopioides), obična puza (Armillaria mellea) i prosenjak (Hydnum repandum). Jedna od najpoznatijih jestivih gljiva, blagva (Amanita caesarea), u Hrvatskoj je zaštićena zakonom. Plodišta gljiva zbog hitinskih staničnih stijenki nešto su teže probavljiva.
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.
