Sporije disanje može da snizi povišeni krvni pritisak

Udahnite sporo i duboko vazduh a onda ga sporo izdahnite. Da li možete da ovako udahnete i izdahnete 10 puta u minuti? Naučnici tvrde da je disati sporo par minuta dnevno dovoljno da pomogne da snize povišeni krvni pritisak.

Da li bi ovakvi kratki trenutci opuštanja zaista mogli da utiču na viskok krvno pritisak? Naučnici sa američkog Nacionalnog instituta za zdravlje smatraju da je način na koji dišemo ključan za mehanizam kojim organizam reguliše krvni pritisak i to najmanje ima veze sa relaksacijom a više sa izbacivanjem soli koje većina nas unosi u većoj meri nego što je organizmu potrebno.
U ovom trenutku Dr. David Anderson pokušava da dokaže ovu svoju tezu nadgledajući i trenirajući grupu dobrovoljaca sa visokim krvnim pritiskom da diše redovno par minuta tokom dana na ovaj način. Ako se hipoteza dokaže baciće sasvim novo svetlo na međusobnu povezanost visokog krvnog pritiska, stresa i načina ishrane. Dr. Anderson objašnjava svoju pretpostavku time što kada ljudi unose veću količinu soli uz uobičajen način disanja to utiče na bubrege koji nisu toliko efikasni u izbacivanju viška soli iz organizma.

Dosadašnjim kliničkim eksperimentima koje je vršio nad životinjama je dokazano da disanje odlaže izbacivanje soli iz organizma dovoljno da utiče na povećanje krvnog pritiska.

Sada testira kako bolje disanje utiče da se u krvi odigrava potpuno obrnut proces. Smatra da se na ovaj način menja sastav gasova u krvi, što utiče na nači koliko efikasno bubrezi izbacuju so iz organizma. Ukoliko dokaže svoju teoriju dolazimo do objašnjenje zbog čega se povišeni krvni pritisak naziva bolešću civilizacije i fizički neaktivnog životnog stila.

Poznato je da ljudi pod hroničnim stresom plitko udahnu i podsvesno zadržavaju dah što je nazvao inhibitornim disanjem. Zadržavanjem daha veća količina krvi odlazi u mozak i povećava pozornost što s druge strane nepovoljno utiče na balns hemijskih jedinjenja u krvi. Krv postaje kiselija što utiče na efikasnost bubrega u odstranjivanju viška soli iz organizma.

Veliki broj ljudi pati od povišenog krvnog pritiska koji povećava rizik od srčanog udara, oštećenja bubrega i demencije. Mnogi ne znaju da pate od povišenog krvnog pritiska, zato se on još naziva tihi ubica jer ga često ne prate simptomi dog god ne dođe do ozbiljnijih oštećenja.

Povišeni krvnipritisak ne bira žrtvu, može ga svako steći ali rizik povećava debljina, fizička neaktivnost i preteran unos soli dok su sa druge strane najefektivnije životne promene koje utiču na sniženje povišenog krvnog pritiska gubljenje suvišnih kilograma, povećanje fizičke aktivnosti i smanjenje unosa soli ishranom. Veoma važan i nezaobilazan faktor je i stalna kontrola krvnog pritiska i redovno uzimanje prepisanih lekova.

Ipak iako su dobro poznati faktori rizika koji pridonose oboljevanju od visokog krvnog pritiska, nije poznat glavni uzročnik njegove pojave. Nije poznato šta konačno narušava mehanizam kojim se reguliše pritisak krvi na arterije i koji u jednoj tačci ne može da kompenzuje negativne uticaje (npr. par prekomernih kilograma), što rezultuje hronično povećanim krvnim pritiskom ( danas se smatra povišenim ukoliko je konstantno gornji krvni pritisak iznad 140 a donji iznad 90 ).

Razumevanjem mehanizma kojim telo reguliše krvni pritisak bi ukazalo na bolji njačin prevencije i lečenja povišenog krvnog pritiska.
Odavno se zna da meditacija, joga i druge tehnike kojima se insistira na sporom i dubokom disanju, povoljno utiču na povišeni krvni pritisak, samo metode kojima su naučnici pokušavali da dokažu ovaj efekat nisu bile dovoljno dobro osmišljene.

U 2002-goj je američka Administracija za lekove i hranu odobrila prodaju uređaja nazvanog Respirator koji pomaže usporavanje disanja. Ova naprava prati brzinu disanja, prateči pokrete grudi ili stomaka i postepeno usporava broj zvučnih signala koji su znak kada treba udahnuti i izdahnuti. Korisnik prati signal sve dok ne uspori disanje sa uobičajenih 16 do 19 udisaja i izdisaja na 10 u minutu.

Tokom kliničkog ispitivanja ove naprave (proizvođač je InterCure Inc), dokazano je da su ljudi koji su koristili ovu napravu 15 minuta dnevno tokom 2 meseca snizili krvni pritisak za 10 do 15 poena. Naravno ona nije zamena za propisanu dijetu, fizičke aktivnosti i lekove ali začajno poboljšava rezultate kao dodatak klasičnom lečenju visokog krvnog pritiska.

Još nije poznato na koji način sporo, duboko disanje utiče na povišeni krvni pritisak kaže Dr. William J. Elliott koji je takođe vršio eksperimente u ovoj oblasti i bio izneneđen postignutim pozitivnim rezultatima. On smatra da usled sporog disanja dolazi do relaksacije, privremenog širenja krvnih sudova što opet tek delimično objašnjava efekat načina disanja na krvni pritisak .