Umor može biti posljedica hrane koju jedete. Prejedanje ili prehrana koja je nedovoljno hranjiva ili neuravnotežena može dovesti do umora i pospanosti.
Hrana bogata šećerom i rafiniranim ugljikohidratima, kao što su slatkiši, bijeli kruh i peciva, može dovesti do naglog porasta razine šećera u krvi, što može rezultirati osjećajem umora i pospanosti kada se razina šećera u krvi naglo smanji. Hrana bogata mastima također može dovesti do umora jer tijelo troši više energije na probavu i apsorpciju masti.
S druge strane, nedostatak ključnih hranjivih tvari, poput željeza, vitamina B12 i folne kiseline, može dovesti do anemije, što može uzrokovati umor i iscrpljenost. Nedostatak hidratacije također može dovesti do umora, pa je važno piti dovoljno vode i drugih tekućina.
Stoga, ako se često osjećate umorno nakon obroka, možda biste trebali razmotriti svoju prehranu i razmisliti o tome da uključite više hranjivih namirnica, poput voća, povrća i cjelovitih žitarica, te piti dovoljno vode i tekućina. Uz to, redovita tjelesna aktivnost može pomoći u povećanju razine energije i smanjenju umora.
Prerađeno meso može biti jedan od glavnih krivaca za umor. Autori studije iz travnja 2022. okupili su 20 mladih odraslih osoba i analizirali njihovu crijevnu mikrobiotu kako bi utvrdili kako ona utječe na mentalnu energiju, fizičku energiju i umor.
Otkrili su da je prerađeno meso jedina hrana povezana s promjenama u razini energije na svim razinama.
No, manji unos mesnih prerađevina svakako će biti dobra odluka kada je riječ o zdravlju. Iako je, naravno, savršeno normalno s vremena na vrijeme uživati u takvom proizvodu, istraživači nisu potvrdili koliko on već utječe na vaše blagostanje.
Počastiti se s vremena na vrijeme malo slanine vjerojatno neće izazvati veće probleme (naravno, pod pretpostavkom da nema drugih zdravstvenih problema), ali autorica savjetuje da takve proizvode ne jedete svaki dan kao dio prehrane.
Tisuće vrsta bakterija
Zamjena prerađene hrane cjelovitom hranom i uključivanje više svježeg povrća i voća sigurno će održati vašu mikrobiotu u boljoj formi, smanjiti rizik od bolesti i dati vam više energije.
Ljudsku mikrobiotu čine svi mikroorganizmi (bakterije, gljive, virusi), koji žive u/na ljudskom tijelu. Daleko najveći dio otpada na bakterije. Čak 1014 vrsta bakterija normalno nastanjuje organizam čovjeka te predstavlja fiziološku mikrobiotu.
Prerađeno meso ima i druge negativne učinke na zdravlje, poput povećanog rizika od srčanih bolesti te visokog krvnog tlaka i kolesterola.
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.
