ŠTO ČINITI U SLUČAJU SRČANOG UDARA? Postoji metoda koja bi vam mogla spasiti život

Autor: Zlatko Govedić

Ako osjetite da vam srce kuca nepravilno i ako vam se osjećate loše, imate svega desetak sekundi prije no što izgubite svijest. Dakako, riječ je o srčanom udaru.

U tom sličaju možete si pokušati pomoći tako što ćete kašljati, energično i bez prestanka. Duboko udahnite svaki put prije nego zakašljete. Kašalj mora biti dubok i produžen, kao kad iskašljavate sekret iz pluća.

Udisaj i kašalj moraju se ponavljati svake dvije sekunde bez prestanka dok ne stigne pomoć, ili dok ne osjetite da srce opet kuca pravilnim ritmom.

Duboko disanje unosi kisik u pluća, a pokreti koje izaziva kašalj dovode do pritiska na srce i održavaju cirkulaciju. Pritisak na srce pomaže vraćanju normalnog ritma.

Tako bi žrtve srčanog udara mogle stići do bolnice.

Koronarna arterijska bolest

Srčani udar, poznat i kao infarkt miokarda ili akutni koronarni sindrom, je medicinski izraz koji opisuje ozbiljno stanje u kojem se smanjuje dotok krvi u srčani mišić (miokard), obično zbog začepljenja koronarnih arterija koje opskrbljuju srce krvlju. To može rezultirati oštećenjem dijela srčanog mišića ili smrću.

Najčešći uzrok srčanog udara jest koronarna arterijska bolest (KAB), koja se javlja kada se koronarne arterije suze ili blokiraju zbog nakupljanja masnih naslaga (plakova) na njihovim zidovima. Kada se plak ili tromb formira i potpuno blokira protok krvi kroz arteriju, srčani mišić ne dobiva dovoljno kisika i hranjivih tvari. To može dovesti do oštećenja ili smrti dijela srčanog mišića.

Simptomi srčanog udara mogu uključivati jaku bol u prsima koja se može proširiti na ruke, ramena, vrat ili čeljust. Ostali simptomi mogu obuhvaćati kratkoću daha, mučninu, povraćanje, znojenje i vrtoglavicu. Važno je napomenuti da simptomi mogu varirati ovisno o spolu, dobi i drugim čimbenicima.

Prevencija srčanog udara uključuje održavanje zdravog načina života, uključujući zdravu prehranu, redovitu tjelesnu aktivnost, prestanak pušenja, kontrolu krvnog tlaka i kolesterola te liječenje drugih medicinskih stanja koja mogu povećati rizik od srčanih problema.

Napomena:

Ako sumnjate da imate srčani udar, važno je odmah potražiti medicinsku pomoć. Liječnici mogu koristiti različite metode, uključujući elektrokardiogram (EKG), krvne pretrage i koronarografiju, kako bi potvrdili dijagnozu srčanog udara i odredili najprikladniji tretman.

Hitno liječenje srčanog udara često uključuje otapanje krvnog ugruška u koronarnoj arteriji putem lijekova ili intervencionalne procedure poput perkutane koronarne intervencije (PCI) ili koronarne bajpas operacije (CABG) kako bi se obnovio normalan protok krvi u srčani mišić.

Autor:Zlatko Govedić

Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.

Read More