Zijevamo kada smo umorni ili kada nam je dosadno, a vrlo često zijevamo i kada netko drugi pokraj nas ima potrebu ‘odraditi’ taj refleks. Kada zijevate kada netko drugi zijeva, možda ćete se osjećati nešto lošije, prvotno zbog pristojnosti u društvu, no pokazalo se da je zijevanje zbilja zarazno te da je to sasvim normalan refleks. Jeste li se ikada pitali zašto je to tako? Za početak, što je uopće zijevanje?
Prema liječniku Reyanu Saghiru, “zijevanje je aktivnost koja se sastoji od nehotičnog širokog otvaranja usta i maksimalnog širenja čeljusti nakon čega slijedi duboki udah i polagani izdisaj.” Obično se to događa kada smo umorni ili kada nam je dosadno, a Saghir dodaje kako zijevanje još uvijek nije potpuno shvaćeno. Znanstvenici još uvijek nisu došli do tog odgovora, a cijela situacija postaje još zanimljivija kada netko drugi u društvu zijevne…
Zašto je zijevanje zarazno?
Jedan od glavnih razloga zbog kojeg zijevamo kada vidimo da to čini netko drugi vjerojatno je povezan s empatijom. Prema objašnjenju dr. Saghira, kako starimo, unaprjeđujemo svoj psihosocijalni i neurološki razvoj te zijevanje drugih percipiramo kao signal da bismo i mi trebali zijevati.
Ovaj oblik mimikrije, odnosno kopiranje drugih ljudi, dio je svakodnevnog života. Dr. Saghir naglašava da kopiramo ne samo zijevanje već i riječi i postupke drugih kako bismo se bolje uklopili u okolinu. Zrcalni neuroni, koji se aktiviraju kad ponavljamo radnje koje smo nedavno vidjeli kod drugih, vjerojatno igraju ključnu ulogu u ovom fenomenu.
Iako točan znanstveni razlog zašto zijevanje postaje zarazno još uvijek nije potpuno razjašnjen, dr. Saghir tvrdi da je refleks zijevanja nešto čemu je “fizički nemoguće odoljeti jer je naš mozak tako postavljen.”
Evo što će vam se dogoditi ako svakodnevno konzumirate bobičasto voće
Zijevanje ne djeluje na sve isto
Zaraza zijevanjem čini se prisutnom tek kada mozak postigne potpuni razvoj. Kako je objasnio dr. Saghir za Real Simple, kod mentalno zdravih odraslih osoba, psihosocijalni razvoj potiče zijevanje u odgovoru na druge. Međutim, kod osoba koje nisu doživjele pravilan mentalni razvoj, zarazni učinak zijevanja nije izražen. Djeca i odrasli s poremećajima poput shizofrenije ili autizma obično zijevaju samo kada su umorni, a ne kao odgovor na druge ljude.
Kada imate potpuno razvijen mozak, vjerojatnije je da ćete zijevati zajedno s osobama koje vam bliske, primjerice članovima obitelji, u usporedbi s nepoznatim osobama. To je posljedica empatijske povezanosti koju stvara naš mozak, omogućujući nam nenamjerno oponašati postupke osobe koja zijeva, izjavio je dr. Saghir. Sada imate bolje razumijevanje zašto zijevanje može biti zarazno, posebice kad netko blizak vama pokaže taj refleks tijekom razgovora.
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.
