Oduvijek se pčelinji proizvodi koriste za očuvanje i jačanje prirodnog imuniteta. Koriste se i kao visokovrijedne nutritivne namirnice. Iznimno su zdravi, a uz med, posebice se ističu propolis, pelud i matična mliječ. Uvrstimo li pčelinje proizvode u svakodnevnu konzumaciju, za 75 posto poboljšat će se naše zdravstveno stanje. No manje je poznato da je pčelinji otrov također vrlo zdrav te se koristi u apiterapiji. U novije doba, pčelinji otrov koristi se u kozmetici i farmaciji.
Kako se dolazi do meda i ostalih pčelinjih proizvoda? U normalnoj pčelinjoj zajednici žive i rade tri vrste pčela koje razlikujemo prema spolu, izgledu, obliku, veličini i radnim zadacima. To su matica, trut i radilica.
Matica je jedina spolno zrela ženka u pčelinjem društvu, čiji je zadatak nošenje jaja i briga o društvu. Ona drži na okupu pčelinje društvo u košnici i to feromonima koje luči. Iz oplođenih jaja razvijaju se ženke (radilice ili matice), dok se iz neoplođenih razvijaju mužjaci (trutovi). Jedno pčelinje društvo može imati samo jednu maticu.
Srpski pjevač izgubio 109 kila i odlučio podijeliti svoju tajnu: ‘Sada mogu jesti sve što poželim’
Medonosne pčele ili medarice (rod Apis) uzgajaju se za brojne proizvode koji pomažu ljudskom zdravlju i ljepoti. Radilice su pčele ženke, ali sa zakržljalim jajnicima. One u nedostatku matice mogu također polagati jajašca, ali se iz njih, s obzirom na to da su neoplođena, izliježu samo trutovi.
Kako svatko u košnici ima svoju funkciju i ulogu, tako svatko od tih vrsta pčela pridonosi prikupljanju meda i ostalih proizvoda. Izravni proizvodi pčela su med, propolis, pčelinji vosak, matična mliječ i pčelinji otrov, a neizravni su cvjetni pelud i razni proizvodi poput npr. medovine.
Neizravni proizvodi
Med je najpoznatiji i najrasprostranjeniji proizvod pčele medarice. Cvjetovi biljaka svojim žlijezdama nektarijama luče nektar koji privlači kukce. Pčele su najbrojniji oprašivači koje sakupljaju nektar i odlažu ga u stanice saća te tako proizvode med.
Propolis pak nastaje tako da pčele sakupljaju razne smolaste tvari s biljaka u svom okolišu i donose ih u košnicu. Tim istim smolama dodaju razne tvari.
Pčelinji vosak (Cera flava) ljudi koriste za izradu svijeća, a u kozmetici se koristi njegov pročišćeni oblik (Cera alba).
Matična mliječ je prirodni stimulator koji sadrži visoku koncentraciju biološki aktivnih tvari, posebice pantonske kiseline koja daje organizmu vitalnost. Ona je kremasta, ljepljiva, mliječnobijela, jako kisela tvar malo gorčeg okusa i specifičnog mirisa. Pčele radilice u starosti od 5 do 15 dana izlučuju iz svojih nadždrijelnih žlijezda tvar bogatu proteinima i drugim dragocjenim tvarima koje se stvaraju u velikim količinama osobito za vrijeme obilne paše peludi.
Pčelinji otrov je izlučevina žalčanog sustava pčele, a osnovna mu je prirodna namjena štititi pčelu i njezinu zajednicu od neprijatelja. To je gusta tekućina vrlo karakterističnog mirisa i gorkasto-kiselkastog okusa.
Od svih pčelinjih proizvoda propolis je najučestaliji u kućnoj ljekarni jer pomaže u liječenju ekcema, bubuljica, lišajeva i posjekotina. Dovoljno ga je u tankom sloju dvaput dnevno nanijeti na oboljelo mjesto da bi se značajno ublažile navedene zdravstvene tegobe. Propolis u sebi najviše ima voska, smole i balzama, a nešto manje peludi, tanina i eteričnih ulja. Zbog takvog sastava ima protuupalno i antimikrobno djelovanje, stimulira obnovu tkiva i povećava obrambenu moć organizma. Stomatolozi ga često preporučuju za održavanje oralne higijene jer predstavlja odličnu barijeru za pojavu karijesa.
U kozmetici se dodaje različitim kremama koje se mogu naći u biljnim ljekarnama. Propolis mogu koristiti uglavnom svi osim osoba alergičnih na pčelinje proizvode.
U obliku tableta i tinkture (alkoholne otopine) propolis se može naći u svim ljekarnama, kao i u trgovinama zdrave hrane.
Napredna tehnologija
Promatrajući pčelare, može se istaknuti da u našoj zemlji djeluje otprilike 13 tisuća, uglavnom manjih i hobističkih, pčelara i onih koji svoj posao uglavnom temelje na medu.
Proizvodnja meda vrlo je osjetljiva jer ovisi o vremenskim prilikama, padalinama, bolestima i nizu drugih čimbenika. A vađenjem i komercijalnom primjenom pčelinjeg otrova bavi se neznatan broj pčelara.
Inovator Tvrtko Matijević razvio je jednu od najnaprednijih tehnologija izvlačenja pčelinjeg otrova. Na ideju o pokretanju brenda prirodne kozmetike s pčelinjim otrovom došao je dugogodišnjim istraživanjem, razvijajući najbolju tehnologiju za sakupljanje ove blagotvorne sirovine, što mu omogućuje proizvodnju najkvalitetnijeg pčelinjeg otrova s čak 70 posto melitina – proteina zaslužnog za sve blagodati pčelinjeg otrova.
(RECEPT) Tri osvježavajuće ‘energetske bombe’: Povratite energiju nakon ljeta
Isprva je pčelinji otrov kao sirovinu uspješno plasirao na brojna strana tržišta, a 2021. taj je vrhunski proizvod odlučio uvrstiti u tri jedinstvena kozmetička proizvoda (kremu za masažu, kremu za lice i kremu protiv celulita), čije djelovanje ima odlične rezultate.
Kako je istaknuo, okupio je stotinjak pčelara iz cijele Hrvatske, od Iloka preko Međimurja i Istre do Konavala. Svi oni godišnje proizvedu desetak kilograma pčelinjeg otrova koje on koristi u liniji krema za masažu, za lice, protiv celulita te u najnovijem serumu za lice.
Matijević je objasnio da se procesi kojima se podvrgavaju svi proizvodi pažljivo nadziru u pogledu sigurnosti i djelotvornosti. Prilikom prikupljanja pčelinjeg otrova koriste se najnovije tehnologije koje su potpuno sigurne za pčelice. Pčelama nije nauđeno, a njihov žalac ostaje netaknut. Sav otrov prikupljen je etičnim praksama te se tako maksimalno poštuje najsnažniji i najkvalitetniji proizvod prirode.
Mikrocirkulacija krvi
“Pokušavam razumjeti pčele, njihov životni ciklus i važnost, znajući dobro koliko i kako koristiti sirovine koje one proizvode. Počeo sam svoju priču, sad već mogu reći davno, izumom kupole za sakupljanje pčelinjeg otrova koja omogućuje pčelama nesmetan životni ciklus. Otrov koji ostavljaju u ovom procesu pažljivo prikupljam, skladištim u posebnim uvjetima i kao sirovinu stavljam u sva četiri proizvoda. Prirodna krema s pčelinjim otrovom sadrži čak 70 posto melitina, što je čini jednom od najpotentnijih ljekovitih krema za masažu. Potpuno prirodno ubrzava mikrocirkulaciju krvi, prirodno utječe na imunitet i na ublažavanje bolova, posebice kod artritisa i išijasa, a kremu koriste i sportaši. Prvu seriju krema prodao sam prijateljima, znajući da će kupljeno i probati, a oni su o ‘čudu od kreme’ pričali dalje te je popularizirali. U drugoj fazi proizvodnje upravo nju sam dao na brojna istraživanja koja su otkrila sve njezine blagodati “, rekao je Matijević.
Dodao je kako je u kremi otprilike 130 pčelinjih uboda.
Razbijamo najčešće mitove o menstruaciji: Jedan je posebno opasan, a to tom nitko ne razmišlja
Pčelinji otrov nalazi se i u kremi za lice koja pomaže u proizvodnji prirodnog kolagena i elastina, zatim u anticelulitnoj kremi koja se suprotstavlja masnim naslagama i celulitu i novom serumu za lice. Svi su proizvodi proizvedeni u Hrvatskoj, pod strogim dermatološkim nadzorom i u skladu s europskim standardima. Nisu testirani na životinjama te ne sadrže parabene, sulfate, silikone ni umjetne boje i mirise.
Kako djeluje pčelinji otrov? To je prirodni sastojak koji stimulira proizvodnju kolagena i elastina u koži, čime vidljivo smanjuje bore, poboljšava čvrstoću i elastičnost kože te joj pruža zdrav i blistav izgled. Glavni peptid pčelinjeg otrova je melitin koji primjenom na koži stvara efekt uboda pčele, ali bez boli. On djeluje poput laganog botoksa, ali na prirodan način, bez igala i nuspojava. Serum sadrži i druge elemente koje pojačavaju djelovanje pčelinjeg otrova, kao što su hijaluronska kiselina, kolagen i ceramidi. Prema nekim znanstvenim istraživanjima, zaključeno je kako se melitin koristi i u “ubijanju” stanica raka dojke.
Lagana voltaža
Kako bi se iz prve ruke doznalo kako izgleda pčelinji otrov, Tvrko Matijević je u svom pčelinjaku otvorio košnicu, pokazao označenu maticu te aktivirao svoj izum, koji se koristi u svijetu. Pokazao je kako pčele ostavljaju otrov na staklu, i to na human način, bez prekidanja svog životnog vijeka. Naime, kako je objasnio, pčela nikada do kraja ne ispusti otrov nego jedino u slučaju napada na čovjeka, a tada ostavlja i svoj žalac. Nakon toga ugiba. On ih pak zatvori u staklenu kapsulu te ih malom voltažom struje pokušava “iziritirati” da ispuste otrov.
Nakon 20 do 25 minuta “ubadanja” pčelica, Tvrtko je isključio stroj, a pčelice su se umirile. Nakon što se dovoljno njihova otrova sakupilo na staklu, pokazao je kako se on struže sa stakla i sakuplja.
Što jesti u kasno ljeto i ranu jesen? Evo koje namirnice nikako ne smijete zanemariti
Pčele, nažalost imaju kratak životni vijek. Dijele se na ljetne i zimske pčele, pri čemu ljetna živi 40 dana, a zimska do pet mjeseci, dok matica, koja jedina u košnici polaže jaja, živi pet godina. Unutar košnice postoji hijerarhija pa tako zajedno žive pčele hranilice, čuvarice, čistačice i letačice i svaka od njih ima svoju ulogu.
Na kraju treba napomenuti kako su pčele iznimno značajne u prirodi jer da ih nema, čovječanstvo bi izumrlo u četiri godine.
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.
