U Srbiji više od 2.000 dece prima hormon rasta

U Srbiji više od 2.000 dece prima hormon rasta 1Foto: Pixabay / Semevent

Iz Nacionalnog udruženja osoba sa nedostatkom hormona rasta i niskim rastom “Horast” upozoravaju na problem poremećaja rasta, koji najčešće nastaje kao posledica nedostatka hormona rasta, izuzetno važnog za zdravlje dece.

Hormon rasta osim što utiče na linearni rast kostiju, ima i niz značajanih uloga u metabolizmu, a njegov nedostatak može pruzrokovati srčane, imunološke, probleme sa kostima, plućima.

Nedostatak hormona rasta nije dakle samo estetski problem, kako ga najčešće doživljavaju, već problem koji može da utiče na sveobuhvatno zdravlje deteta.

Pa tako, ukoliko dete ne raste 4,5 centimetara godišnje ili ako mu se usporava rast, savetuje se odlazak kod endokrinologa.

Iz tog razloga je od najvećeg značaja dijagnozu postaviti u što ranijem periodu razvoja deteta kako bi se primenom odgovarajuće terapije postigao željeni cilj.

U svemu tome najvažniju ulogu ima primarna zdravstvena zaštita. Zato su redovni sistematski pregledi dece od najvećeg značaja, kao i pravovremeno informisanje sa problematikom poremećaja rasta.

– Vrlo je bitno znati da je nedostatak hormona rasta poremećaj koji se uspešno tretira, da su terapije potpuno komforne i ni u kom pogledu ne menjaju kvalitet života dece koja se primenom terapije razvijaju, rastu i normalno vode život u svom okruženju. Bitno je samo pratiti rast i razvoj svog deteta i na vreme potražiti odgovore na pitanja: “Da li moje dete raste normalno? Koji je normalan obrazac rasta deteta?”.Suviše spor ili suviše brz rast deteta tokom jedne godine ukazuje na stanje opšteg zdravlja. Zato je izuzetno važno da svi roditelji prate i znaju koliko njihovo dete poraste svake godine, jer to je glavni pokazatelj sveukupnog zdravlja – kaže Olga Davidović, predsednica Nacionalnog udruženja osoba sa nedostatkom hormona rasta i niskim rastom “Horast”.

Nizak rast znači da je telesna visina deteta ispod donje granice normale za uzrast i pol.

Najčešće je porodična odlika ili posledica konstitucionalno usporenog rastenja. Međutim, nizak rast može biti prouzrokovan različitim poremećajima zdravlja i što je veće odstupanje telesne visine od normale to je veća verovatnoća da dete ima neki od patoloških oblika niskog rasta.

– Najčešći patološki uzroci niskog rasta su nedostatak hormona rasta, nedostatak hormona štitaste žlezde, nizak rast prouzrokovan intrauterusnim zastojem u rastenju, celijakija, različiti genetski sindromi – upozorava doc.dr Maja Ješić, pedijatar – endokrinolog u Univerzitetskoj dečjoj klinici u Tiršovoj.

Niska telesna visina roditelja najčešće objašnjava nizak rast deteta, ali to ne sme biti razlog da se dete ne uputi endokrinologu čim se uoči poremećaj.

– Nedostatak hormona rasta kod dece može biti nepoznatog i poznatog porekla, urođeni i stečeni. Nizak rast kod dece sa urođenim nedostatkom hormona rasta može da se uoči najčešće posle druge godine života, a uzroci mogu biti genetski uslovljeni ili razvojni poremećaji glave, koji se javljaju sporadično. U stečene uzroke spadaju ozbiljne povrede glave, tumori glave, infekcije centralnog nervnog sistema, zračenje glave – napominje doc. dr Ješić.

Deca sa ovim problemom se leče injekcijama hormonom rasta koje u našoj zemlji pokriva Republički fond za zdravstveno osiguranje.

– Osnovni preduslov uspešne terapije je što ranije postavljanje dijagnoze i postizanje maksimalne visine pre početka puberteta. Osim stimulacije linearnog rasta, hormon rasta ima višestruka korisna delovanja koja obuhvataju održavanje normalnog telesnog sastava i metabolizma tokom celog života. Stoga se kod osoba sa dokazanim nedostatkom hormona rasta preporučuje supstitucija tog hormona i posle prestanka rasta u visinu, ali u dozama koje su manje od susptitucionih doza u detinjstvu i adolescenciji – ističe doc. dr Ješić.

Podržite nas članstvom u Klubu čitalaca Danasa

U vreme opšte tabloidizacije, senzacionalizma i komercijalizacije medija, duže od dve decenije istrajavamo na principima profesionalnog i etičkog novinarstva. Bili smo zabranjivani i prozivani, nijedna vlast nije bila blagonaklona prema kritici, ali nas ništa nije sprečilo da vas svakodnevno objektivno informišemo. Zato želimo da se oslonimo na vas.

Članstvom u Klubu čitalaca Danasa za 799 dinara mesečno pomažete nam da ostanemo samostalni i dosledni novinarstvu u kakvo verujemo, a vi na mejl svako veče dobijate PDF sutrašnjeg broja Danas.

Učlani seOriginal Article