VELIKA JE MOĆ PSIHE: Jesmo li umislili da marihuana ima jak terapeutski učinak?

Kažu da je kanabis nakon alkohola najrašireniji opijat na svijetu. Očekivali bismo da to mjesto prije pripada duhanu, no kažu da nije tako. Neovisno o tome, kanabis je zbog svog halucinogenog djelovanja u upotrebi već tisućama godina, a izvorno potječe iz središnjeg azijskog prostora. O njegovoj davnoj upotrebi ostavljeni su brojni zapisi diljem svijeta.

Iako se mnogi kunu da im kanabis pomaže u liječenju simptoma raznih bolesti, posljednje studije njegovu učinkovitost dovode u pitanje. Prema njima, kanabis prije svoju popularnost duguje onomu što nazivamo placebo efekt, odnosno našem uvjerenju ili očekivanju da nam nešto pomaže. No isto tako je postalo jasno da nam to nešto pomaže iako ne bi trebalo. Na pitanje zašto je to tako nema nekog jednostavnog odgovora. Moć psihe je u tom smislu velika, pa ako imamo iznimna očekivanja od nekog lijeka, neovisno o tome sadrži li on aktivnu supstanciju ili ne, njegova učinkovitost je veća i obrnuto. U tom smislu kao placebo može poslužiti i doslovno šećer u tableti, injekcija vode i slično.

Snaga morfija

Ovaj zaključak o kanabisu kao placebu rezultat je studije koja je objavljena u Journal of the American Medical Association krajem studenoga 2022. Studija je u obzir uzela čak 20 ranijih istraživanja o ljekovitom djelovanju kanabisa.

Glavna autorica nove sveobuhvatne studije je izvanredna profesorica Karin Jensen i voditeljica istraživačke skupine u Laboratoriju za oslikavanje neurološke boli Karolinskog instituta s područja Stockholma, koja je izjavila da je analiza ranijih istraživanja pokazala da naša uvjerenja mogu imati snagu morfija, odnosno najjačih lijekova za suzbijanje bolova.

Konkretna je studija obuhvatila rezultate istraživanja u kojima je sudjelovalo više od 1450 osoba srednje životne dobi. Većina sudionika bile su žene, i to u postotku nešto malo višem od 60 posto. Najvećim su dijelom to bili ispitanici iz razvijenih zapadnih zemalja. U istraživanjima lijekova standardno je da jedna skupina uzima pravi lijek, a druga kontrolna dobiva placebo. Placebo se koristi kako bi se vrednovao učinak novog tretmana. Ova je studija obuhvatila upotrebu kanabisa za ublažavanje kronične boli, i to ponajviše kod stanja neuropatske boli, multiple skleroze, ali i bolova uzrokovanih drugim bolestima.

Studija se nije ograničila samo na ispitivanja jedne vrste kanabinoida nego je analizirala i tetrahidrokanabinol (THC), kao i one na bazi kanabidiola (CBD) te lijekove na bazi sintetskog kanabisa. Glavna razlika između THC-a i CBD-a, za one koji to ne znaju, jest u tome što THC ima psihoaktivno djelovanje, za razliku od CBD-a. Ovi su kanabinoidi ili njihove imitacije korišteni u različitim oblicima poput tableta, sprejeva, ulja, ali i u pušenju.

Bolji rezultati

Jedna je skupina primala aktivne supstancije, a druga placebo koji je oponašao pravi lijek u izgledu, mirisu, okusu i opipu. Zanimljivo je da je velik postotak ispitanika iz kontrolne skupine, dakle one koja je primala placebo, tvrdio da je osjećao poboljšanje. Ispitanici koji su pak primali stvarni lijek isto su tako prijavljivali značajno smanjenje bola. Zapravo, rezultati između ovih dvaju skupina bili su slični. Ova je višestruka analiza prethodnih istraživanja ujedno pokazala da su najkvalitetnija ona ispitivanja u kojima nijedna strana u eksperimentu nije znala tko što prima.

Proučavanje placebo efekta vrlo je važno u puštanju novih lijekova u optjecaj. Da bi neki lijek bio odobren, jedan od preduvjeta je da u ispitivanju njegove primjene pravi lijek pokaže bolje rezultate u odnosu na skupinu koja je primala placebo.

Ted J. Kaptchuk, direktor Programa studije placeba i terapeutske sigurnosti u medicinskom centru Beth Israel Deaconess povezanom s Harvardom, navodi da se u industriji lijekova uglavnom vodi borba u kojoj se nastoji povećati učinkovitost lijekova, a pritom se zanemaruje placebo učinak. On naglašava da je većina lijekova za ublažavanje bolova poput aspirina i ibuprofena jedva bolja od placeba.

On smatra da to ne znači da stvarni lijekovi nemaju fiziološke učinke, nego da placebo pripravci oponašaju te učinke djelujući kroz neurobiološke putove. Kaptchuk kaže da je od kasnih 70-ih godina prošlog stoljeća poznato da se pri davanju placeba u mozgu aktiviraju različiti neurotransmiteri. No još nije najjasnije što točno izaziva oslobađanje tih kemijskih spojeva.

Kompleksni razlozi

Nova studija bavila se i odnosom medija prema kanabisu te se ustanovilo da je upotreba kanabisa u medijima uvijek dobivala veliku pozornost, i to veću od studija drugih lijekova, kao i da su medijska izvješća bila uglavnom pozitivno nastrojena prema njegovoj primjeni, čak nekada neovisno o samim rezultatima provedenih studija. Kaptchukova istraživanja pokazala su da nisu samo mediji odgovorni za placebo efekt nego da je uspješnost nekog lijeka, regularnog ili placeba, dobrim dijelom vezana i uz odnos liječnika prema pacijentima, pa što pacijent više vjeruje svom liječniku, to je veća vjerojatnost da će lijek imati bolji učinak. To znači da placebo efekt ima brojne i kompleksne razloge svog djelovanja.

Kaptchuk je skeptičan prema prijedlozima da se bolesnicima bez njihova znanja daju placebo lijekovi jer to ima svoje etičke implikacije. No placebo se može davati i bez kršenja građanskih prava, što je pokazalo upravo njegovo istraživanje koje je provedeno još 2010. godine. Prema njemu, ljudi mogu svjesno uzimati placebo a da on pritom zadrži svoj učinak.

Naime, u spomenutom istraživanju kod simptoma iritabilnog crijeva jedna skupina sudionika nije primala nikakav tretman, a druga je pak znala da dobiva placebo, s tim da je ispitanicima prije početka terapije rečeno da placebo može imati i ljekovit učinak. Rezultati studije bili su prilično iznenađujući jer su pacijenti koji su znali da primaju placebo navodili da se osjećaju bolje, i to u dvostruko većoj mjeri od skupine koja nije uzimala nikakvu terapiju, što je već dovoljna razlika da se razmotri primjena placeba u terapijskom smislu jer on očito može biti učinkovit i kada znamo da ga primamo.

Pozitivni učinci

Studije su dosad pokazale da medicinski tretmani koji uključuju više rituala sugeriraju jače djelovanje na ispitanike, pa će tako injekcije ili pak pušenje imati jači učinak od drugih oblika uzimanja lijekova. Kako će netko odgovoriti na placebo, ovisi, prema onomu što je dosad poznato, o nečijoj genetici i osobnosti. Neki će ljudi s određenim genetskim varijantama reagirati pozitivno na placebo, a drugi s drugačijom genetikom neće. Stručnjaci koji se bave placebo učincima smatraju da bi se ova pozitivna reakcija na lijek koji sam po sebi ne bi trebao biti učinkovit trebala iskoristiti u proizvodnji lijekova ponajprije zbog njihove neškodljivosti. Prema konzervativnoj medicini moglo bi se zaključiti da proizvodi od kanabisa ne djeluju i da su poput placeba. No stručnjaci poput Kaptchuka smatraju da uopće ne treba dvojiti u primjeni svega onoga što pomaže u ublažavanju bolova ako to nešto ne nanosi štetu, pa i onda kada spada u kategoriju placeba.

No kao što placebo može imati pozitivne učinke, može izazvati i one negativne, poput mučnine, pospanosti, pa čak i alergija, zbog čega i o tome treba voditi računa. Sigurni smo da rezultati ovog istraživanja nisu nikomu “dobro sjeli”, kako korisnicima kanabisa tako i onima koji od njega ostvaruju profit. No treba uzeti u obzir činjenicu da su istraživanja potvrdila da i sam placebo može biti koristan u liječenju pa u tom smislu upotrebu medicinskog kanabisa nipošto ne treba odbaciti.