Ni zdrava ishrana, ni vežbanje: Evo kako da "DOŽIVITE STOTU", jedna navika produžava život

Studija pokazuje jednostavnu svakodnevnu stvar koja bi mogla svima nama da produži životni vek, a ne uključuje ni zdravu ishranu ni određenu fizičku aktivnost

Bilo da je u pitanju telefonski poziv ili sastanak na kafi, mi kao ljudi žudimo za društvenom interakcijom. A čini se da bi to mogla da bude i tajna dužeg života. Prema novoj studiji na više od 28.000 pojedinaca, redovna socijalna interakcija može da produži životni vek starijih odraslih osoba. Dakle, dok su brojne nedavne studije sugerisale da redovno hodanje i aktivnost mogu da budu ključ za produženje vašeg života, čini se da bi odgovor mogao da bude mnogo jednostavniji – i mnogo zabavniji.

Dok su prethodne studije sugerisale da bi dobar društveni život mogao biti odličan za uspešno starenje, ovo novo istraživanje – objavljeno nedavno u Journal of Epidemiologi & Communiti Health – ispitalo je da li je učestalost druženja povezana sa ukupnim preživljavanjem. To je podelilo učesnike u grupe koje su se družile skoro svaki dan; barem jednom nedeljno; najmanje jednom mesečno; povremeno; i nikad. Posmatrajući ovu veliku grupu starijih ljudi koji žive u Kini, studija je otkrila da je češća društvena aktivnost povezana sa znatno dužim preživljavanjem – i što je učestalost veća, veća je verovatnoća da će živeti duže.

Pokazalo se da je smrt kasnila za 42% kod onih koji su se družili povremeno, a za 48% kod onih koji su se družili barem jednom mesečno. Isto tako, bilo je 110% među onima koji su to činili barem jednom nedeljno, i 87% kod onih koji su to činili skoro svaki dan – u poređenju sa onima koji su rekli da se nikada nisu družili, prenosi Metro.

Efekat praga je takođe bio jasan. Na kraju krajeva, samo druženje skoro svaki dan bilo je povezano sa znatno dužim preživljavanjem – pošto je vreme ove određene grupe do smrti odloženo za 204%. Naučnici su rekli: „Iako je veza između učestalosti društvenih aktivnosti i ukupnog preživljavanja oslabila nakon prilagođavanja sociodemografskim faktorima, socio-ekonomskom statusu, zdravom ponašanju i nekoliko bolesti, ona je i dalje ostala statistički značajna, što ukazuje da je učešće u društvenim aktivnostima samo po sebi nezavisan prediktor. za sveukupni opstanak kod starijih ljudi.’

 

BONUS VIDEO

Read More