Ilustracija/Pixabay
ZA OSAM GODINA OČEKUJEMO DVOSTRUKI BROJ OBOLJELIH: Jedan od deset bolesnih je mlađi od četrdeset godina
Autor: Ivana Jurišić / 7dnevno
Svake godine 11. travnja obilježava se Svjetski dan Parkinsonove bolesti. Tog dana ujedno se obilježava i rođendan engleskog liječnika Sir Jamesa Parkinsona, po kojem je ova bolest dobila ima i koju je on opisao u svom djelu “An Essay of the Shaking Palsy” 1918. godine. Za oboljele od ove bolesti postoji izreka “ljudi blistavog uma zarobljeni u vlastitom tijelu”. Koliko je ta izreka istinita, dovoljno nam govori velik broj briljantnih ljudi koji su u jednom trenutku postali zarobljenici ove bolesti. Od pape Ivana Pavla II. preko boksača Muhammada Alija do glumca Michaela J. Foxa koji je snažan glasnogovornik za ljude oboljele od bolesti, popis je dug.
Procjenjuje se da u Hrvatskoj od Parkinsonove bolesti boluje više od 15.000 osoba, a u svijetu više od sedam milijuna. U povodu Svjetskog dana Parkinsonove bolesti razgovarali smo s dr. Vladimirom Vuletić, predstojnicom riječke Klinike za neurologiju.
Za Parkinsonovu bolest, nažalost, još nema lijeka. Možete li nam opisati kako se pristupa liječenju ove iznimno teške bolesti?
Točno je da je Parkinsonova bolest i dalje neizlječiva bolest, ali simptomatskim djelovanjem mnogi se simptomi mogu kontrolirati. Sada imamo dosta lijekova na raspolaganju. Obično se počinje s jednim, ovisno o simptomima i godinama, a poslije se kombiniraju lijekovi kako bi dopaminska stimulacija bila kontinuirana i slična fiziološkoj kod zdrave osobe. U uznapredovaloj fazi dostupne su mnoge invazivne metode koje pomažu u kontroli simptoma, poput dubinske mozgovne stimulacije i raznih pumpi.
Opišite nam prve simptome Parkinsonove bolesti.
Ono što pacijent obično primijeti jest tremor ruke (u mirovanju), zakočenost, usporenost. To su početni motorički simptomi. Međutim, danas znamo da se i desetak godina ranije pojave nemotorički simptomi poput oslabljenog osjeta mirisa, problema sa spavanjem, konstipacije, anksioznosti i depresije.
Koji je broj oboljelih u Hrvatskoj i obolijevaju li više žene ili muškarci?
Prema potrošnji lijekova, imamo oko 15.000 oboljelih od Parkinsonove bolesti. Problem je što nemamo registre i ne znamo točan broj. U svakoj zemlji, pa i na zapadu, dosta oboljelih od Parkinsonove bolesti nikad ne dobije dijagnozu. Prema statističkim podacima, misli se da ima mnogo više oboljelih. Bolest se pojavljuje u svim etničkim skupinama, u oba spola, ali nešto češće u muškaraca.
Kada se bolest najčešće javlja?
Najčešće se javlja iznad 60 godina. Pojavnost je veća u starijoj životnoj dobi (oko 1-2 posto populacije iznad 65 godina, te više od 3 posto iznad 85 godina), stoga je životna dob najvažniji faktor rizika za ovu bolest. Međutim, danas znamo da je jedan od deset novooboljelih u dobi mlađoj od 40 godina.
I kod nas je sve više mladih kod kojih se bolest dijagnosticira, možda jer je razina informiranosti i edukacije viša pa se javljaju ranije sa simptomima. Uglavnom se misli da je to jedna od dvije najveće pandemije u neurodegenerativnim bolestima (uz Alzheimerovu bolest) koja nas čeka u 2030. godini jer bi se broj oboljelih trebao udvostručiti.
Postoje li skupine ljudi koje su sklonije obolijevanju od Parkinsonove bolesti?
Istraživanja provedena u Švedskoj i SAD-u ustanovila su da uz poznate čimbenike rizika (starenje, muški spol, bijela rasa, emocionalni stres, stidljivost, depresivnost, pozitivna obiteljska anamneza, česte traume glave, izlaganje herbicidima i pesticidima, ugljikovu monoksidu, teškim metalima, metanolu, lijekovima, antipsihoticima, antiemeticima, upotreba bunarske vode, život u ruralnoj sredini) mala fizička aktivnost, introvertiranost i negativizam znatno utječu na razvoj Parkinsonove bolesti.
Što oboljeli od Parkinsonove bolesti mogu učiniti kako bi pomogli sebi i što mogu učiniti njihovi najbliži?
Najvažnija je fizička aktivnost, uz lijekove i redovne posjete timu koji liječi Parkinsonovu bolest.
Preporučuje se bilo što što oboljeli voli. Zna se da je ples, a posebno tango, dobar za tu bolest. Isto tako i ping pong, šetnje, plivanje, joga, boks. Studije kažu da 30 do 45 minuta brzog hoda dnevno može usporiti napredovanje bolesti, a da ne kažem da je oboljeli psihofizički bolje nakon toga. Obitelj treba stimulirati fizičku aktivnost, a bilo bi još bolje da se uključi u nju.
Možete li nam nešto reći o dubinskoj mozgovnoj stimulaciji (DBS), na koji način taj zahvat pomaže oboljelima od Parkinsonove bolesti?
Dubinska mozgovna stimulacija (DBS) jedna je od metoda invazivnog liječenja Parkinsonove bolesti kod koje medicinski uređaj, sličan pacemakeru, ima precizno postavljene elektrode u ciljana mjesta u mozgu spojene s pulsnim generatorom u prsištu, koji generira visokofrekventnu elektrostimulaciju te tako osigurava bolju kontrolu pokreta, smanjuje simptome i poboljšava kvalitetu života. Navedena metoda nije indicirana kod svih pacijenata, nego se na osnovi striktnih kriterija ocjenjuje moguća korist. Više od 160.000 pacijenata diljem svijeta liječeno je na ovaj način. Ti signali mogu omogućiti bolje funkcioniranje moždanih krugova koji kontroliraju pokret i blokirati neke od poruka mozga koje uzrokuju invalidne motoričke simptome. Kao rezultat, bolesnik je mobilan i može osjetiti veću kontrolu nad pokretima tijela, zbog čega postaje lakše obavljati svakodnevne zadatke.
Riječki znanstvenici pokrenuli su istraživački projekt koji uključuje epidemiologiju i genetiku Parkinsonove bolesti u Hrvatskoj. O kakvom je projektu riječ?
Naš znanstveni tim Klinike za neurologiju KBC Rijeka i Katedre za neurologiju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci dobio je HRZZ projekt za istraživanje genetske podloge Parkinsonove bolesti u RH, kao i utjecaja mikrobiote na Parkinsonovu bolest i njezinu progresiju.
Dosad nije obavljena epidemiološka studija Parkinsonove bolesti u Hrvatskoj iako neke susjedne zemlje, a posebno zemlje zapadne Europe, već dugo imaju takve podatke. Genetsko istraživanje značajno je kako bismo u populaciji identificirali prisutne genomske faktore koji dovode do bolesti i u skladu s tim prilagodili individualno vođenje bolesnika s Parkinsonovom bolesti jer neki genski oblici Parkinsonove bolesti počinju ranije, a neki kasnije. Neki pak brzo napreduju, a zamijećena je različita reakcija na terapije, zbog čega ih je nužno individualno prilagoditi potrebama pacijenata. Stoga se nadamo da će se kod nekih oblika bolesti supstitucijskom terapijom enzima ili proteina moći pridonijeti boljem liječenju.
Zahvaljujući farmakogenetici, moguća je personalizirana medicina koja je budućnost liječenja bolesnika s Parkinsonovom bolesti.
Oboljeli lošije podnose koronu
Izolacija i socijalno distanciranje koji su važni u pandemiji koronavirusa nikako ne pridonose dobrom stanju oboljelih od kroničnih neurodegenerativnih bolesti, pa i Parkinsonove bolesti, uz manjak fizičke aktivnosti. Mi znamo da je Parkinsonova bolest češća u starijoj populaciji i da može uzrokovati respiratorne smetnje, posebno u uznapredovaloj fazi poput češće aspiracijske pneumonije, te je između ostalog zbog pognutog stava i rigora mišića reduciran disajni kapacitet pluća. Prema nekim studijama, prolongirani stres može razotkriti mnoge latentne kliničke slike Parkinsonove bolesti, tako da postoji mogućnost da za vrijeme i nakon ove pandemije svjedočimo većem broju dijagnosticiranih bolesnika s Parkinsonovom bolesti. Mi smo proveli istraživanje na Klinici za neurologiju KBC-a Rijeka i ustanovili da su u pandemiji koronavirusa nastupila motorička i nemotorička pogoršanja, posebno anksioznost, depresija, apatija i sl.
Mnogim našim pacijentima morali smo povisiti doze lijekova zbog pogoršanja.
Od ukočenosti mišića do problema sa spavanjem
Parkinsonova bolest je kronična, progresivna, tzv. neurodegenerativna bolest. Točan uzrok bolesti još se ne zna, iako interakcija genetskih i okolišnih čimbenika igra ulogu u nastanku bolesti. Dolazi do gubitka ili degeneracije živčanih stanica u dijelu mozga koji se naziva “crna tvar” (supstancija nigra) koje proizvode neurotransmiter dopamin, što rezultira oštećenjem kontrole pokreta. Neki od simptoma su akinetički tremor (drhtanje u mirovanju, najčešće ruku, poput kretnji brojanja novca, a moguće i nogu i brade, pojačava se pri emocionalnom stresu), promjena rukopisa (otežano pisanje, manje, nagomilane riječi), bradikinezija (usporene radnje, otežana inicijacija pokreta), rigor (povišen tonus, ukočenost mišića, odnosno povišen otpor mišića pri izvođenju pasivnih kretnji), problemi sa spavanjem (produljeno dnevno spavanje, nesanica, otežano održavanje sna, burni snovi, noćne more, vikanje, udaranje rukama i nogama za vrijeme dubokog sna), konstipacija.
Autor:Ivana Jurišić / 7dnevno
ZADNJE VIJESTI
VAŽNO JE HODATI!ZA OSAM GODINA OČEKUJEMO DVOSTRUKI BROJ OBOLJELIH: Jedan od deset bolesnih je mlađi od četrdeset godina
BOGATA ANTIOKSIDANSIMANEBROJENE BLAGODATI BOROVNICE: Nije ni čudo da ju stručnjaci preoporučuju za svakodnevnu konzumaciju!
DAROVI PRIRODEČAJ OD LJUSKE LUKA? Dobro ste čuli! Kada pročitate koje sve dobrobiti donosi, redovno ćete ga piti
OPREZLIJEPE, ALI OPASNE ZA ŽIVOT! Ove biljke koje često imamo u našim domovima mogu biti kobne za naše zdravlje
Komentari
odražavaju
stavove
njihovih
autora,
ali
ne
nužno
i
stavove
portala
Dnevno.hr.
Molimo
čitatelje
za
razumijevanje
te
suzdržavanje
od
vrijeđanja,
psovanja
i
vulgarnog
izražavanja.
Portal
Dnevno.hr
zadržava
pravo
obrisati
komentar
bez
najave
i/li
prethodnog
objašnjenja.Original Article
