Zašto moramo usmrćivati tolike svinje? Posljedice opake bolesti toliko su užasne da nema drugog načina

Autor: Zlatko Govedić

Ministrica poljoprivrede Marija Vučković objavila je u srijedu da je do tog dana u Hrvatskoj eutanazirano više od 17.000 svinja zbog afričke svinjske kuge (ASK) na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima u zoni ograničenja.

Istog dana Ministarstvo poljoprivrede objavilo je da su u više kategorije biosigurnosti od potvrde bolesti prebačena 7124 objekta u kojima se drže svinje.

Za usporedbu, u siječnju je ukupni broj svinja u Hrvatskoj bio nešto veći od 790.000, dok se 15. rujna ta brojka već popela na više od 931.000.

Očajni svinjogojci danima upozoravaju da se struka i ministarstvo ne nose dobro s ASK-om, no Vučković je rekla da takav zaključak treba i argumentirati.

“U Hrvatskoj zabrana uzgoja svinja traje godinu dana nakon eutanazije, ali u drugim zemljama taj rok može trajati dvije ili čak tri godine”, poručila je ministrica.

Foto: Vlado Kos / CROPIX

Temeljno pitanje koje postavljaju poljoprivrednici, ali i šira javnost, glasi: “Zašto je sve to potrebno?“. Nažalost, čini se da struka zasad nema boljeg načina.

Nije isto što i svinjska gripa

Afrička svinjska kuga iznimno je zarazna virusna bolest koja napada svinje. Unatoč svom imenu, nije ograničena samo na Afriku.

Uzročnik je DNK virus s ovojnicom, koji spada u rod Asfivirusa, obitelji Asfarviridae.

Virus afričke svinjske kuge nema nikakve veze s virusom svinjske gripe (eng. swine influenza). To su potpuno različiti virusi koji uzrokuju različite bolesti kod svinja.

Proizvođači svinja na koljenima! ‘Zašto kuge nema u srpskim selima?’ U očaju postavljaju nezgodna pitanja

Svinjska gripa uzrokovana je influenzavirusima tipa A koji su specifični za svinje. Ona može prijeći na ljude, no tada se obično javlja kao sezonska influenca.

Isto tako, afrička svinjska kuga nema nikakve veze s plućnom kugom, bakterijskom bolešću uzrokovanom bakterijom Yersinia pestis. Riječ je o iznimno teškoj bolesti koja može biti smrtonosna za ljude. Bakterija se prenosi uglavnom putem buha koje napadaju glodavce.

Sigurna smrt

Važno je napomenuti da ASK ne može preći svinje na ljude, stoga nema rizika od infekcije ljudi putem konzumacije mesa zaraženih svinja.

Unatoč tome, ASK predstavlja značajnu opasnost za svinje i može imati ozbiljne ekonomske posljedice jer može dovesti do smanjenja broja svinja na zaraženim područjima, što može utjecati na opskrbu svinjskim mesom i cijene na tržištu.

ASK se može prenijeti kontaktom sa zaraženim svinjama, ali također i putem zaraženih kukaca, hrane, predmeta ili odjeće koja je bila u dodiru sa zaraženim svinjama.

Simptomi bolesti uključuju visoku temperaturu, gubitak apetita, krvarenje, kožne lezije, a smrtnost među zaraženim svinjama obično doseže do 100%.

Kako je sve počelo?

Početak širenja afričke svinjske kuge zabilježen je 1907., iako je službeno priznata tek 1921., kada se prvi put opisala u Keniji. Bolest je tada ostala ograničena na Afriku do 1957., kada se pojavila u Lisabonu (Portugal). Nakon toga, epidemije su zahvatile Pirenejski poluotok, s povremenim izbijanjima u Europi tijekom 1980-ih. Španjolska i Portugal uspjeli su iskorijeniti bolest do sredine 1990-ih.

ASK je potom prešao Atlantski ocean pa su epidemije zabilježene i na karipskim otocima. Američka carina i granična zaštita danas su u punoj pripravnosti kako bi spriječili širenje bolesti u SAD-u.

Godine 2018., virus se proširio Azijom, utječući na više od 10% svjetske populacije svinja u nekoliko zemalja, što je prouzročilo ozbiljne ekonomske gubitke u sektoru svinjogojstva.

Donesene velike odluke zbog svinjske kuge u Hrvatskoj: ‘Strogo se pridržavajte svih mjera’ Evo što morate znati

Od prvog slučaja ASK-a u Europskoj uniji 2014. godine, bolest se proširila na mnoge članice, a do lipnja 2023. prijavljeno je više od 250 žarišta ASK-a u domaćih svinja i gotovo 5000 slučajeva u divljih svinja.

Posebno zabrinjava situacija u susjednim zemljama, poput Srbije i Bosne i Hercegovine, gdje je također potvrđena prisutnost ASK-a. Divlje svinje su glavni izvor zaraze za domaće svinje, a virus može preživjeti u okolišu na zaraženim područjima.

Životinja je u velikoj boli

Nažalost, trenutno ne postoji cjepivo protiv ASK-a, stoga je suzbijanje bolesti oslonjeno na stroge mjere kontrole, uključujući usmrćivanje domaćih svinja na zaraženim farmama i postavljanje zona s različitim restrikcijama ovisno o epidemiološkoj situaciji.

Hrvatska agencija za poljoprivredu i Hranu objavila je brošuru s odgovorima na najčešća pitanja.

Na pitanje “Zašto je potrebno usmrtiti zdrave životinje?”, agencija odgovara:

“Usmrćivanje zdravih životinja provodi se iz više razloga, prvenstveno radi zaštite zdravlja i dobrobiti životinja, jer se želi zaštiti zdrave životinje od patnje kroz koju bi prolazile nakon što obole i spriječiti da ostale zdrave životinje uopće budu izložene virusu.

Takav je slučaj i s ASK-om, čiji virus napada gotovo sve sustave, životinja je u velikoj boli i trpljenju, nema lijeka kojom bi se mogla izliječiti, izgledno je da će uginuti u teškim mukama, a u malom broju slučajeva, ako se i oporavi, ostat će trajni kliconoša, što znači da će izlučivati i dalje virus koji će biti opasan za druge zdrave životinje.”

Svi će biti obeštećeni

Vlada RH na sjednici 20. srpnja 2023. donijela Zaključak kojim se Ministarstvo poljoprivrede zadužuje provesti aktivnosti za osiguranje potpore proizvođačima u sektoru svinjogojstva zbog nadoknade gubitaka.

Potpora će se dodijeliti proizvođačima na čijim objektima se provodi usmrćivanje i uklanjanje svinja i na čijim objektima će biti zabranjeno držanje svinja u razdoblju od najmanje 12 mjeseci na temelju naredbi Ministarstva poljoprivrede o mjerama kontrole za suzbijanje afričke svinjske kuge u Republici Hrvatskoj.

Ministarstvo poljoprivrede će u tu svrhu osigurati potrebna sredstva u iznosu od 12,5 milijuna eura.

Autor:Zlatko Govedić

Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.

Read More