ZIMI JE BROJ SRČANIH UDARA ZNATNO VEĆI: Zbog hlađenja ekstremiteta srce radi brže nego što bi trebalo

Ako imate problema s kardiovaskularnim sustavom, možda ste primijetili da se zimi osjećate lošije nego u ostatku godine. S padom vanjske temperature dolazi i do pada temperature tijela, koje vam tada, ako imate srčanih problema, šalje intenzivnije signale da nešto s vašom “pumpom, kao i s njezinim cijevima” nije u najboljem redu. Sudeći prema provedenim statističkim istraživanjima, broj srčanih udara zimi se povećava.

Statistike srčanih udara na području Sjedinjenih Američkih Država, koje su objavljene u časopisu Medicine iz 2021., pokazuju da su oni najčešći u prosincu i siječnju. Kardiolozi objašnjavaju da hladno vrijeme smanjuje toplinu tijela, zbog čega srce radi brže. Naime, hladno vrijeme dovodi do pojave koja se naziva vazokonstrikcija. Ova komplicirana riječ označava sužavanje krvnih žila, zbog kojeg srce mora ulagati dodatan napor kako bi ugrijalo ekstremitete, osobito prste na rukama i stopala. U osnovi, za hladnog vremena naš trup najbolje zadržava toplinu, dok su udovi u tom smislu najviše pogođeni njezinim gubitkom. Zbog hlađenja ekstremiteta naša pumpa radi brže nego što bi trebala. U takvoj situaciji ne povećava se samo broj otkucaja srca nego i raste tlak. Povremeno povećanje krvnog tlaka nije problem, no ako je to učestala pojava, onda sa sobom nosi opasnost jer visoki tlak opterećuje srce i oštećuje krvne žile zbog svog povećanog pritiska na njihove stijenke.

Godine i rizik

Na pojavu srčanog udara utječu brojni čimbenici, od kojih na neke ne možemo utjecati. U osnovi, muškarci su skloniji kardiovaskularnim bolestima u odnosu na žene. Godine nose svoj rizik i vrijeme je neumoljivo, pa što ste stariji, to ste podložniji srčanim udarima. Važnu ulogu u ovim bolestima imaju i čimbenici poput genetike. Jedan od velikih rizika u razvoju bolesti srca i krvnih žila je pušenje. U čimbenike rizika ulazi i šećerna bolest. Prema riječima stručnjaka, u trenutku kada se manifestira dijabetes, već su se dogodile promjene na srcu i krvnim žilama koje povećavaju rizik od udara, a onda i prijevremene smrti. Debljina je također jedan od rizičnih čimbenika, a posebice su opasni viškovi sala na trbuhu. Naime, masnoće na ovom dijelu tijela iziskuju pojačan srčani napor. Zato ovaj djelić svog tijela posebno držite pod kontrolom, ne samo zbog estetike, nego ponajprije zbog zdravlja, i što prije, ako imate viškova, smanjite opseg struka.

Kod bolesti srca i krvnih žila može doći do začepljenja krvnih žila nakupljanjem plaka odnosno naslaga koje sužavaju stijenke žila. Te nakupine otežavaju normalan dotok krvi i kisika u sve dijelove tijela i tako remete normalno funkcioniranje cjelokupnog organizma. Na mjestima gdje su skupljene masne naslage u žilama može doći i do njihova lomljenja, a ti odlomljeni dijelovi putuju kroz krvotok i mogu završiti u srčanim arterijama, što može imati fatalne posljedice. Pucanje plaka može biti potencirano i hladnoćom. Niske temperature utječu i na viskoznost krvi, u kojoj važnu ulogu ima fibrinogen ili protein važan u procesu zgrušavanja. Da nema tog proteina, svaka bi nam posjekotina bila kobna. No sve stvari traže svoju ravnotežu pa tako i prisutnost ovog proteina u većoj količini stvara probleme jer može dovesti do stvaranja opasnih krvnih ugrušaka.

Važni vitamini

Naravno, ne mora odmah doći do srčanog udara, ali povećana razina fibrinogena dovodi do raznih problema poput umora, boli u mišićima i problema s pamćenjem.

Uzrok srčanih udara može se, čini se, povezati i s manjkom vitamina D. Američki kardiološki koledž objavio je rezultate istraživanja utjecaja vitamina D na sposobnost srca da pumpa krv kroz tijelo još 2016. Jedna je grupa u toj studiji svakodnevno konzumirala vitamin D u dozi od 100 mikrograma, dok je druga uzimala placebo, u vidu šećernih tableta. U pitanju su bili ispitanici starije životne dobi od sedamdesetak godina sa srčanim problemima. Naime, kod zdravih osoba se sa svakim otkucajem srca ispumpa 5 litara krvi, dok se kod onih sa srčanim problemima ispumpa tek jedna četvrtina te količine. Ovo je istraživanje pokazalo da se u analiziranom uzorku količina ispumpane krvi povećala za otprilike 30 posto, što je već impresivan rezultat. Očito je da postoji međuovisnost rada srca i izlaganja sunčevoj svjetlosti, ali samo istraživanje nije otkrilo koji su to mehanizmi djelovanja vitamina D na samo srce i njegovu sposobnost ispumpavanja krvi. Kardiolog Klaus Witte, iako smatra da vitamin D poboljšava rad srca, kaže da ga još ne treba rutinski prepisivati te da je prije takve prakse potrebno napraviti opsežniju studiju.

Iako je niska temperatura dobrim dijelom odgovorna za brojne fiziološke promjene u našem tijelu koje kod osoba s kardiovaskularnim problemima mogu dovesti do srčanih udara, nije sve ni u temperaturi, pa su tako istraživanja pokazala da, primjerice, u Ujedinjenom Kraljevstvu ima više srčanih udara nego na području Skandinavije. Takav se rezultat protivi logici jer je Skandinavija mnogo hladnija od Engleske.

Slabiji oporavak

Prema tome, nije sve ni u hladnoći nego i u pripremljenosti ljudi i sustava zdravstvene zaštite na određene vremenske uvjete. To znači da si, neovisno o tome koliko je hladno, možemo ipak i sami pomoći ozbiljnijim pristupom.

Poznato je da su prognoze liječenja starijih osoba koje su hospitalizirane zbog kardiovaskularnih oboljenja različite u različita godišnja doba. Statistike kažu da je veći postotak preživljavanja starijih u toplom nego u hladnom dijelu godine. S druge strane, mlađi ljudi imaju jednaku smrtnost, odnosno postotak oporavaka neovisno o razdoblju godine u kojem su zaprimljeni na bolničko liječenje. Upravo je statistika ta koja pokazuje da godine imaju važnu ulogu u povećanju rizika od srčanog udara u zimskim mjesecima.

Niske temperature neće dovesti do prehlada, ali će smanjiti imunitet i omogućiti da se lakše razbolimo, a onda i da smo podložniji srčanim udarima. Preporuke su sljedeće: ako ste starije životne dobi, tijekom hladnih mjeseci odijevajte se toplo i višeslojno kako biste bolje regulirali toplinu tijela i na taj način smanjili rizik od srčanog udara.

U starijoj životnoj dobi ponekad je teško procijeniti je li temperatura u kući dovoljno visoka, zbog čega je preporuka da se onda oslonimo na termostat i držimo grijanje na temperaturi između 18 i 21 Celzijev stupanj. Naravno, s obzirom na financije i krizu u kojoj živimo, moramo štedjeti i na grijanju pa je preporuka da grijemo prostorije u kojima boravimo, a spavaonicu samo prije spavanja.

Pravo je pitanje što možemo učiniti kako bismo tijekom zimskih mjeseci spriječili rizik od srčanih udara. Treba izbjegavati hranu s visokim udjelom kolesterola i zdravo se hraniti, ali i povećati unos namirnica bogatih vitaminom D, te zadržati toplinu tijela prikladnom odjećom. Fizička aktivnost za starije tijekom hladnog razdoblja godine trebala bi se odvijati u unutarnjem prostoru kako bi se tijelo poštedjelo temperaturnog stresa.

Mjere opreza

U Hrvatskoj ne raspolažemo preciznim statistikama smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti prema godišnjim dobima, ali znamo da se otprilike čak 40 posto smrti na godišnjoj razini može pripisati ovoj skupini bolesti, sudeći prema podacima dostupnim na Plivinim stranicama. Zanimljivo je i da žene u nas umiru od bolesti srca u znatno većom postotku od muškaraca, imaju čak 10 posto veću učestalost srčanih udara. Dakle, žene, pripazite se malo više i imajte na umu da je stres jedan od ključnih uzročnika u oboljenju kardiovaskularnog sustava i da vam kao takav doslovno može “slomiti srce”.