Zimska depresija

Tokom dugih hladnih zimskih dana može se desiti da jedete više nego obično, spavate duže i da se ponekada osećate neraspoloženo. Veoma često se kod ljudi javlja zimska depresija koja predstavlja sezonski poremećaj ponašanja a simptomi su mnogo izraženiji od običnog neraspoloženja.

Kratki dani tokom zime mogu potstaći depresivnost, letargiju, umor, potrebu za slatkišima, glavobolje, nesanicu i nervozu. Simptomi počinju da se javljaju još u mladosti a ovaj sezonski poremećaj je mnogo češći kod žena nego kod muškaraca.

Nije sasvim sigurno šta prouzrokuje zimsku depresivnost ali je sigurno da bitnu ulogu igra nasledni faktor, godine i hemijski procesi unutar organizma. Naučnici smatraju da smanjena količina sunčeve svetlosti remeti ritam životnih ciklusa a ovo remeti unutrašnji sat koji nam govori kada je vreme za spavanje a kada za buđenje. Ovi poremećeji mogu da izazovu depresiju.

Jedna grupa naučnika smatra da je povećano stvaranje melantoina, hormona vezanog za san ali isto tako i za depresiju, uzrok zimske depresije. Melantoin se pojačano stvara u uslovima smanjene količine sunčeve svetlosti. Druga grupa naučnika smatra da je uzrok manjak serotonina – moždana hemikalija (neurotransmiter), čiju produkciju potstiče sunčeva svetlost. Depresivni ljudi inače imaju manju koncentraciju serotonina u mozgu.

Novijim istraživanjem je utvrila da su za ovakva stanja krivi geni poznati kao 5-HTTLPR koji mogu da budu kratki i dugački. Ljudi koji imaju oba gena kratka mnogo češće pate od zimske depresije.

Simptome koji ukazuju na zimsku depresiju su : depresija, gubitak energije, povlačenje iz soacijalnog života, duže trajanje sna i pospanost, gubitak interesa za seks, prejedavanje pogotovo namirnicama bogatim ugljenim hidraima, teškoće u koncentraciji i razumevanju podataka pogotovo popodne.

Ciklično se pojavljuje, tj. simtomi su prisutni samo tokom zime, gube se u proleće i tokom leta. Naravno postoje i izuzetci od ovog pravila tj. ljudi kod kojih se znaci depresije pogoršavaju tokom proleća.

Ipak treba uzeti u obzir da su i životinje tokom zime manje pokretne pa bi se sve moglo i smatrati prirodnom manje tolerantnom eakcijom na zimu.