Naranca – citrus aurantium
Naranca je voce toplog južnog podneblja. Ima više vrsta naranci, a razlikuju se po velicini, boji i kakvoci. Uz limun, najviše je korišteno citrusno voce. Koristi se kao svjež plod, u sokovima, sirupima, napicima, koncentrirana, u džemovima, bombonima i drugim konditorskim proizvodima kao aroma.
Sadržaj ploda narance razlikuje se po boji ploda, ovisno da li je narancino meso žuto ili crveno, u malim odstupanjima: sadržaj vode i bjelancevina je isti, 86 g vode i 0.8 g bjelancevina, 2 g biljnih vlakana, a sadržaj ugljikohidrata nešto je veci u crvenoj naranci – 9.3 g, a u žutoj 8.5 g, crvena naranca sadrži 0.3 g masnih ulja. Energetska vrijednost žutog mesa u 100 g iznosi 146 kJ (35kcal), a crvenog mesa 172 kJ (41 kcal). Sastav vitamina razlikuje se: crvena naranca sadrži 426 g, žuta 50 g, dok je sadržaj vitamina grupe B, folne kiseline i vitamina C podjednak. Sadržaj minerala podjednak je: dosta kalija 200 mg, 49 mg kalcija, fosfor, magnezij, željezo, cink, bakar. Koristi se i narancina kora, samo ako nije prskana pesticidima i drugim kemijskim sredstvima. U kori narance nalaze se ljekovito etericno ulje, tanini, gorke tvari, hesperidin, karotini (beta-karoten 250 mg) i vitamina C 130 mg. Energetska vrijednost kore je 235 kJ (56 kcal). Kora pomiješana s drugim biljkama, obicno šipkom, pije se kao aperitiv.
Od narance se koriste plod, cvijet, list i kora. U narodnoj medicini koristi se za sniženje temperature i uklanja nadutost, a nekada je korištena i protiv crijevnih glista. Lišce se koristilo za sniženje tjelesne temperature i pospješenje znojenja. Caj od cvjetova narance koristio se kao sredstvo za smirenje i protiv nesanice.
Caj od cvijeta narance obicno se miješa s drugim lijekovima – hmelj i maticnjak, u jednakim omjerima (po jednu žlicu), prelije s pola litre kipuce vode, ostavi da odstoji 5 minuta, procijedi i pije dva puta na dan, a protiv nesanice navecer jedna šalica.
MANDARINA ima slican sastav kao naranca, ali sadrži manje vitamina C. Za razliku od narance, lako se ljušti. Uglavnom se jede u svježem stanju, a i preraduje se u sokove, koncentrate, razne deserte, za izradu likera i sl.
KLEMENTINA ima vrlo tanku glatku koru i nema sjemenki.
Limun – citrus limonium
Limun je citrusno voce tropskog i mediteranskog podneblja. Plod je žutog jajastog oblika, kiselog okusa, ugodnog osvježavajuceg mirisa. Podrijetlo je limuna iz tropske Azije.
Plod limuna sadrži 91% vode, 3% ugljikohodrata, 1.9% biljnih vlakana, pektin, terpen, kalcijev oksalat, citrate, organske kiseline. Energetska vrijednost u 100 g je 50 kJ (12 kcal). Od vitamina, sadrži u malim kolicinama vitamine grupe B, vitamina C 40 mg. Svježi sok sadrži 7 g folne kiseline. Od minerala, sadrži dosta kalija – 150 mg te fosfor, kalcij, natrij i vrlo malo željeza. Kora ploda sadrži glikozide, etericna ulja, hesperidin. Limunova aromaticna kora suši se i koristi kao dodatak za kolace i nadjeve ako plodovi nisu prskani pesticidima i slicnim kemikalijama.
Limun se koristi, u prehrani kao dodatak jelima i napicima, te u industriji i kozmetici.
Industrijskom preradom, iz kore i soka dobiva se limunovo ulje, limunska kiselina i limunov sok. Limunska kiselina ima antimikrobni ucinak i u širokoj je upotrebi u prehrambenoj industriji kao aditiv.
Narodna medicina dala je limunu vece znacenje nego što tvrdi službena medicina. Koristi se kod povišene temperature, groznice, kao sredstvo za osvježenje, kod glavobolje, ujeda insekata, za bolji rad jetre i žuci i sl.
Popularni osvježavajuci napitak, omiljen pogotovo ljeti, jest limunada.
Popijemo li svako jutro prije jela, sok od pola limuna u caši mlake vode to oslobada organizam od otrova i povecava prirodnu otpornost organizma.
Grejp – citrus paradisi
Uz limun i narancu, najviše se koristi grejp. Plod je drveta citrus paradisi, intenzivne žute boje, po velicini veci od narance, gorko-kiselog okusa, socnog mesa, karakteristicnog mirisa. Jede se svjež ili se cijedi sok, a preraduje se u džem, sok, žele, napitke, stavlja u bombone i vino.
Razlikuje se bijeli i crveni grejp, koji je sladi. Plod sadrži 91 g vode, 7 g ugljikohidrata, 1.4 g biljnih vlakana. Energetska vrijednost grejpa u 100 g je 117 kJ (28 kcal). Zbog niske energetske vrijednosti pogodan je kod osoba koje su na dijeti. Sadrži male kolicine vitamina grupe B, 40 mg vitamina C, a od minerala 150 mg kalija, 15 mg kalcija, 10 mg magnezija te fosfor, željezo, cink i bakar.
