ALARMANTNO: Više od trećine djece od osam godina ima prekomjernu tjelesnu masu i debljinu

U posljednje vrijeme sve se više govori o debljini i pretilosti kao jednima od glavnih problema hrvatskih građana. Razna istraživanja ukazuju na to da smo kao nacija među najdebljima i najtežima. No postavlja se pitanje zašto i uzrokuju li debljinu i pretilost pogrešne prehrambene navike, tjelesna neaktivnost ili je ipak nešto drugo bit problema?

Na to pitanje najbolji odgovor ima Maja Vajagić, dr. med., spec. javnozdravstvene medicine te voditeljica tima u Nastavnom zavodu za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar”.

“Debljina je kronična multifaktorska bolest karakterizirana prekomjernim nakupljanjem masnog tkiva u organizmu. Uzroci su kompleksni i odnose se većinom na nezdravu prehranu, odnosno prerađenu hranu, zašećerene napitke i ostalo, kao i na tjelesnu neaktivnost, odnosno sjedilački način života. No i drugi faktori, kao što su određene psihološke smetnje, genetički čimbenici, ostale bolesti te primjena nekih lijekova, mogu pridonijeti debljanju”, rekla je dr. Vajagić.

Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, u Hrvatskoj 65 posto odraslog stanovništva ima prekomjernu tjelesnu masu i debljinu. Od toga su 73 posto muškarci, a 59 posto žene. Debljina muči 23 posto odraslog stanovništva, od toga 23,7 posto muškaraca i 22,6 posto žena.

Kvaliteta života

Treba istaknuti kako je kod nas još prisutan trend rasta osoba s debljinom te je u razdoblju od provedbe proteklog kruga istraživanja u razdoblju od 2014./2015. do 2019. godine udio osoba s prekomjernom tjelesnom masom i debljinom porastao za 9 postotnih bodova. U odnosu na ostale zemlje Europske unije, prema udjelu odraslog stanovništva s prekomjernom tjelesnom masom i debljinom dijelimo prvo mjesto s Maltom s istih 65 posto odraslog stanovništva, dok je prosjek za EU 53 posto odrasle populacije.

Na pitanje kakva je razlika između debljine i pretilosti, dr. Vajagić je naglasila kako se debljina ili pretilost procjenjuje indeksom tjelesne mase (ITM) koji se računa tako da se tjelesna masa pojedinca u kilogramima podijeli s tjelesnom visinom u metrima na kvadrat (kg/m²).

Prekomjerna tjelesna težina ili preuhranjenost je kod ITM-a od 25,0 do 29,9 kg/m², a debljina ili pretilost kada je ITM veći od 30 kg/m². S time da je debljina 1. stupnja 30,0 – 34,9 kg/m2, debljina 2. stupnja 35,0 – 369,9 kg/m2 i debljina 3. stupnja ≥40 kg/m2.

No debljina može stvoriti i određene zdravstvene probleme.

“Zbog povećane tjelesne mase nastaju brojne kliničke komplikacije koje smanjuju kvalitetu života, radnu sposobnost i životni vijek oboljelih. To su primjerice: metaboličke komplikacije (kao šećerna bolest tipa 2, giht i druge), kardiovaskularni poremećaji (kao hipertenzija, ateroskleroza, zatajenje srca i drugi), respiratorne bolesti (kao opstrukcijska apneja u snu i druge), zloćudne bolesti (kao rak debelog crijeva i drugi), gastrointestinalni poremećaji (kao žučni kamenci, masna bolest jetara i drugi), bolesti lokomotornog sustava, nepolodnost, psihološke i socijalne posljedice i brojne druge”, rekla je doktorica.

Individualan pristup

Zanimalo nas je na koji način ljudi mogu smršavjeti, samo s promjenom prehrambenih navika i povećanom tjelesnom aktivnošću ili i nečim drugim?

Dr. Vajagić je odgovorila da s obzirom na to da je debljina multifaktorska bolest, liječenje zahtijeva individualni i multidisciplinarni pristup.

“Svakoj osobi se pristupa pojedinačno i procjenjuje se radi li se o prekomjernoj tjelesnoj masi ili debljini, te stupnju debljine. U liječenju debljine ponajprije se pristupa promjeni prehrane i uvođenju primjerene tjelesne aktivnosti. Druge mogućnosti liječenja su, prema utvrđenom stanju i indikacijama, terapija lijekovima ili kirurško liječenje (tzv. barijatrijska kirurgija). Multidisciplinarni tim za liječenje debljine sastoji se od više zdravstvenih stručnjaka: doktora medicine, specijalista endokrinologije, specijalista obiteljske medicine, medicinske sestre, nutricionista, psihologa i kineziologa”, naglasila je.

Iz medija i propagandnih poruka svakodnevno nas “bombardiraju” raznim vrstama dijeta. Postavlja se pitanje odgovara li svaka dijeta svakoj osobi.

Na to dr. Vajagić čvrsto odgovara “NE” jer je potreban individualan pristup. Posebice se to odnosi na debljinu koja je nastala od stresa jer je to jedan od faktora nastanka s obzirom na to da je debljina multifaktorska bolest.

Na kraju se može zaključiti kako je debljina ponajprije zdravstveni, a ne estetski, problem koji treba liječiti. Dr. Vajagić zaključuje kako se debljanje može prevenirati cjeloživotnim pridržavanjem preporuka o zdravoj prehrani i tjelesnoj aktivnosti.

Pet koraka

Savjeti za građane, ali i smjernice za liječenje debljine predstavljene su na konferenciji “Pretilost kao jedno od ključnih javnozdravstvenih pitanja u Hrvatskoj”, održanoj u organizaciji Gradskog društva Crvenog križa Zagreb.

Maja Vajagić istaknula je kako je debljina javnozdravstveni prioritet u koji treba ulagati osobito u kontekstu podataka da u Hrvatskoj osobe prekomjerne tjelesne težine i pretile osobe čine 65 posto stanovništva, što je najveća stopa među državama članicama Europske unije.

“Trend debljanja je u porastu, a nezdrav način života ne dovodi samo do bolesti nego i do smrtnosti. Za prevenciju, ali i liječenje prekomjerne tjelesne težine i debljine treba se tijekom cijelog života pridržavati preporuka o zdravim životnim stilovima – uravnoteženo se hraniti, redovito baviti tjelesnom aktivnošću te se pridržavati uputa svog liječnika”, rekla je.

Kada je riječ o pravilnoj prehrani, ključnim smatra povećanje konzumacije voća i povrća te uravnoteženih obroka koji se sastoje od proteina, masti i ugljikohidrata. Izbjegavati bi trebalo zaslađena pića, alkohol, slatkiše, previše soli i prerađenu hranu te se istodobno redovito baviti tjelesnom aktivnošću. Navodi kako bi građani trebali čitati deklaraciju jer namirnice ponekad imaju puno skrivenih soli i šećera koji služe kao konzervansi.

U svom se izlaganju dr. Vajagić osvrnula i na hrvatske smjernice za liječenje odraslih osoba s debljinom koje je objavilo Hrvatsko društvo za debljinu. Ondje je istaknuto pet koraka pri liječenju osoba s prekomjernom tjelesnom masom, a to su: prepoznati, procijeniti, preporučiti, postaviti cilj i pratiti.

U inicijalnom koraku liječnici i drugi zdravstveni radnici trebali bi pristupiti prepoznavanju debljine kao kronične bolesti, a prema osobama s prehranjenošću ili debljinom odnositi se na motivirajući način, postavljajući primjerena pitanja i pažljivo slušajući odgovore. Drugi je korak procjena stanja osobe korištenjem odgovarajućih mjerenja i utvrđivanjem temeljnih uzroka, a nakon toga slijede preporuke za mogućnosti liječenja koje uključuju savjete o promjeni načina života, prehrani, tjelesnoj aktivnosti te adekvatnoj terapiji. Sljedeći je korak postavljanje realnih ciljeva i individualiziranog plana liječenja, a posljednja stavka je praćenje i kontinuirana procjena osoba s prehranjenošću ili debljinom.

Zabrinjavajući podaci

Ravnatelj Gradskog društva Crvenog križa Zagreb, Petar Penava, izjavio je kako događaji poput održane konferencije “Pretilost kao jedno od ključnih javnozdravstvenih pitanja u Hrvatskoj” pridonose vidljivosti ovako važne teme u javnom prostoru te da oni kao društvo svojim nastojanjima pokušavaju građanima usaditi zdrave životne navike.

“Odsjek zdravstvenih programa i projekata GDCK-a Zagreb sudjeluje u nizu aktivnosti kojima je svrha usvajanje pravilnog odnosa prema redovitoj vježbi i uravnoteženoj prehrani. Samo smo prošle godine održali 25 edukacija, više od 1000 mjerenja krvnog tlaka te više od četiri stotine biometrijskih mjerenja”, istaknuo je Penava.

Dodao je kako je otprilike deset posto populacije Zagreba prošlo navedene programe.

Osvrnuo se, također, i na važnost ove teme u smislu prevencije, istaknuvši da su podaci o debljini alarmantni na svim razinama, a osobito zabrinjava činjenica da se javljaju kod sve mlađe populacije. Više od trećine djece u dobi od osam godina ima prekomjernu tjelesnu masu i debljinu, stoga je nužno poduzeti konkretne mjere. Tako se, primjerice, u prostorima Doma Crvenog križa Grada Zagreba na Sljemenu, već četiri desetljeća, odvija program Škola u prirodi, a samo je prošle godine sudjelovalo više od dvije tisuće učenika.

Konferencija “Pretilost kao jedno od ključnih javnozdravstvenih pitanja u Hrvatskoj” održana je u sklopu projekta “Potpora zdravstvenom sustavu kroz informiranje građana”, sufinanciranog sredstvima Europskog socijalnog fonda.