Eritrociti u krvi povišeni i sniženi mogući uzroci

Šta su eritrociti

Eritrociti ili crvena krvna zrnca su ćelije koje sadrže hemoglobin i mogu da nose kiseonik po čitavom telu. Crvenkasta boja je zbog hemoglobina. Eritrociti su bikonkavnog oblika, što povećava površinu ćelije i olakšava širenje kiseonika i ugljendioksida. Ovaj oblik se održava citoskeletom sastavljenim od nekoliko proteina. Eritrociti su veoma fleksibilni i menjaju oblik kada teku kroz kapilare. Nezreli eritrociti, koji se nazivaju retikulociti, obično čine 1-2% eritrocita u krvi.

Broj eritrocita se proverava uobičajenom krvnom slikom. Ukoliko se pojave vrednosti broja eritrocita više ili niže od normalnog opsega – može se posumnjati na određeno oboljenje ili stanje.

eritrociti u krvi

Eritrociti u krvi: referentne vrednosti

Normalan opseg za eritrocite kod muškaraca je 4,32 do 5,72 triliona ćelija po litru.

Normalan opseg za eritrocite kod žena je 3,90 do 5,03 triliona ćelija po litru.

Međutim, ovi rasponi se mogu donekle razlikovati u zavisnosti od laboratorije ili lekara.

Povišeni eritrociti u krvi

Radili ste krvnu sliku i videli da imate povišene eritrocite i hemoglobin? Koji je uzrok tome?

Visoki eritrociti znače da je broj eritrocita u vašoj krvi veći od normalnog opsega. Ovo može biti zbog:

  • pušenja
  • kongenitalne bolesti srca
  • dehidracije
  • karcinoma bubrežnih ćelija, što je vrsta raka bubrega
  • plućne fibroze
  • stanja koje se zove policitemija vera, što je bolest koštane srži, koja izaziva hiperprodukciju eritrocita i povezana je sa genetskom mutacijom

Kada pređete na veću nadmorsku visinu, vaš broj eritrocita može da se poveća na nekoliko nedelja, jer ima manje prisutnog kiseonika u vazduhu.

Određeni lekovi, kao što su gentamicin i methildopa, mogu povećati broj eritrocita u krvi. Obavestite svog lekara o svim lekovima koje uzimate.

Smanjeni eritrociti

Niski eritrociti ili manjak eritrocita se javlja ako je broj eritrocita manji od normalnog. Sniženi eritrociti i hemoglobin može biti zbog:

  • anemije
  • insuficijencije koštane srži
  • nedostatka eritropoetina, što je primarni uzrok anemije kod bolesnika sa hroničnom bolešću bubrega
  • hemolize ili uništenja eritrocita, zbog transfuzije, povrede krvnih sudova ili drugih uzroka
  • krvarenja
  • leukemije, što je rak krvnih ćelija
  • malnutricije
  • multiplog mijeloma, što je kancer plazma ćelija u koštanoj srži
  • nutritivnih nedostataka, uključujući i nedostatke gvožđa, bakra, folne kiseline i vitamina B12 i B6
  • trudnoće.

Smanjeni eritrociti mogu biti i zbog određenih lekova, a posebno:

  • lekovi za hemoterapiju
  • hloramfenikol
  • hinidin
  • hidantoin.

Kako povećati eritrocite u krvi

eritrociti

Jedite hranu bogatu ovim nutrijentima, koji će vam povećati  broj eritrocita u krvi.

Gvožđe

Ishrana bogata gvožđem će povećati proizvodnju eritrocita u telu. Namirnice bogate gvožđem su:

  • crveno meso, poput govedine
  • organsko meso, poput bubrega i džigerice
  • tamno zeleno lisnato povrće, kao što su spanać i kelj
  • sušeno voće, poput suvih šljiva i suvog grožđa
  • pasulj
  • mahunarke
  • žumanca

Folna kiselina

I pojačavanje vitamina B putem ishrane može biti korisno za osobe koje imaju nizak broj eritrocita. Namirnice bogate vitaminom B 9 (folnom kiselinom) su:

  • hleb sa dodatim vitaminom B
  • žitarice sa dodatim vitaminom B
  • tamno zeleno lisnato povrće poput spanaća i kelja
  • pasulj
  • sočivo
  • grašak
  • koštunjavo voće

Vitamin B12

Životne namirnice koje sadrže vitamin B 12 su:

  • crveno meso, kao što je govedina
  • riba
  • mlečni proizvodi, poput mleka i kafe
  • jaja

Bakar

Bakar nema direktan uticaj na proizodnju eritrocita u krvi ali može pomoći ćelijama da dođu do gvožđa koje im je neophodno za replikaciju. U hranu bogatu bakrom spada:

  • živinsko meso
  • morski plodovi
  • džigerica
  • boranija višnje
  • orašasto plodovi

Vitamin A

A vitamin (retinol) podstiče proizvodnju crvenih krvnih zrnaca. U namirnice bogate vitaminom A spadaju:

  • tamno zeleno lisnato povrće, kao što su spanać i kelj
  • slatki krompir
  • tikva
  • šargarepe
  • crvena paprika
  • voće kao što su lubenica, grejpfrut i dinja

Druge životne promene

Ukoliko se hranite zdravo i uzimate suplemente, u odličnoj ste poziciji. Nastavite sa ovim izbalansiranim pristupom i uz to, izbacite ili barem smanjite unos alkohola. Preterano pijenje može smanjiti broj eritrocita. Za žene, to znači ograničenje od jednog pića na dan. Za muškarce, to je ne više od dva pića dnevno.

Redovno vežbanje je takođe, jako važno za osobe kod kojih su eritrociti u krvi smanjeni. Osim što utiče na opšte zdravlje, cežbanje je kluč  za proizvodnju crvenih krvnih zrnaca. Naporno vežbanje iziskuje i više kiseonika. A kada vam fali kiseonik, vaš mozak šalje signale telu da pravi više crvenih krvnih zrnaca.

Najbolje rezultate dobijate od:

  • džogiranja
  • trčanja
  • plivanja

Eritrociti i hemoglobin u urinu

Crvena krvna zrnca – eritrociti u urinu može da bude znak bolesti bubrega, poremećaja krvi ili drugog osnovnog zdravstvenog stanja, kao što je kancer bešike.

Prisustvo slobodnog hemoglobina u urinu, što je abnormalan nalaz, može da učini da urin izgleda tamno. Hemoglobin u urinu se naziva hemoglobinurija. Hemoglobin je protein u crvenim krvnim zrncima koji nosi kiseonik od pluća do tkiva u telu i vraća ugljen dioksid iz tkiva do pluća. Gvožđe sadržano u hemoglobinu daje crvenim krvnim zrncima njihovu karakterističnu boju.

Crvena krvna zrnca se obično izvode iz cirkulacije posle oko 4 meseca; zarobljena su i razložena u slezini, koštanoj srži i jetri. Međutim, ako se hemoliza eritrocita (uništenje) desi unutar vaskularnog sistema, komponente se oslobađaju u krvotoku. Slobodni hemoglobin je vezan za haptoglobin (drugi proteina) i prerađuje se. Ali, ako nivo hemoglobina u krvi poraste iznad sposobnosti haptoglobina da ga povrati, hemoglobin počinje da se pojavljuje u urinu – što je stanje koje se naziva hemoglobinurija.

Normalno, nema hemoglobina u urinu. Hemoglobinurija je znak brojnih stanja, uključujući:

  • akutni nefritis (akutni glomerulonefritis)
  • opekotine
  • kancer bubrega
  • malarija
  • paroksizmalna noćna hemoglobinurija (taman urina ujutru koji se popravlja tokom dana)
  • hemolitičko-uremijski sindrom
  • pijelonefritis
  • anemija srpastih ćelija (ili bilo koji drugi tip hemolitičke anemije)
  • reakcija na transfuziju (zbog imunog odgovora protiv transfuzije crvenih krvnih zrnaca)
  • trombotična trombocitopenična purpura
  • tuberkuloza urinarnog trakta.

Krvna slika – analiza WBC u krvi