Nutricionisti i liječnici godinama već upozoravaju da postoji loša hrana koju bi trebalo izbjegavati.
Čips
Primjerice, samo 100 g čipsa obično sadrži oko 550 kcal, bogato je mastima i ugljikohidratima, malo proteina, a ima i 1 do 2 g soli. Stručnjaci napominju da se ljudi više debljaju od čipsa nego od slatkih pića, prerađenog mesa, crvenog mesa i druge hrane.
Pržena piletina
Piletina jest bolji izbor od crvenog mesa jer sadrži manje zasićenih masti te je izvrstan izvor proteina. No, kada ju obložite brašnom i jajima i pržite na vrućem ulju, hranjive proteine pretvarate u jedan od najnezdravijih obroka.
Prženjem hrane na visokim temperaturama u biljnim uljima stvaraju se transmasti, koje su povezane s povećanim rizikom od srčanih bolesti, raka i pretilosti. Također, zasićene masnoće koje se nalaze u pilećoj koži podižu LDL (loš) kolesterol, što pridonosi stvaranju plaka u arterijama i izlaže vas većem riziku od srčanih bolesti i moždanog udara.
Krafne
Sastoje se od bijelog brašna, šećera, pa se prže u ulju. Sadrže transmasti koje su odgovorne za povećanje lošeg i snižavanje dobrog kolesterola.
Ovisno o nadjevu, krafne imaju 330 kcal na 100 g proizvoda, sadrže dosta masti, od čega u prosjeku 5 g zasićenih masnih kiselina i 1 g soli. Osim toga, sadrže 15 (ili više) g šećera na 100 g proizvoda, što je iznimno visok glikemijski indeks.
To znači da krafne dovode do naglog porasta glukoze u krvi, što dovodi do bržeg nakupljanja neželjenih kilograma.
Suhomesnati proizvodi
Jedan od sastojaka suhomesnatih konzervansa, natrijev nitrat, može izazvati kroničnu upalu u arterijama, što dovodi do ateroskleroze, tj. sužavanja arterija.
Suhomesnate proizvode preporuča se konzumirati u umjerenim količinama kada nam to zdravstveno stanje dopušta, a kad god je moguće birati domaće proizvode i meso poznatog podrijetla.
Kakvo je životinjsko meso i koji se dijelovi mesa koriste u samoj proizvodnji često nam je nepoznato čak i kada na deklaraciji pročitamo što proizvod sadrži. Često su to masni i slani proizvodi kojima se dodaju različiti aditivi radi produljenja roka trajanja, očuvanja mikrobiološke ispravnosti i organoleptičkih svojstava. Jedan od najvećih neprijatelja zdravlja svakako je natrijev nitrit, čija je svrha, između ostalog, očuvanje atraktivne crvene boje u suhomesnatim proizvodima. Problem je što se nitrati stvaraju u tijelu i reagiraju s aminima, kao i stvaranje nitrozamina koji imaju mutagena svojstva i mogu biti prokarcinogeni.
Juha iz vrećice
Juha iz vrećice često je puna soli. Neki čak sadrže 500 mg natrija po porciji, a preporučena dnevna doza za odraslu osobu je 1000 do 1300 mg. Zbog toga i jesu na “crnoj listi”.
Znanstvenici su pak otkrili da je konzervirano povrće jednako zdravo kao i ono koje sami kuhamo, s jednom iznimkom – natrijem. Ako baš nemate izbora, ocijedite i isperite povrće iz konzerve pa ćete izvući pola dodane soli, no i dio hranjivih tvari. Također možete pronaći konzervirane proizvode bez dodane soli kako biste smanjili unos natrija.
Hrenovke
Prave se od boljih komada govedine. Međutim, nakon što se ti komadi govedine samelju, pomiješaju se s nitratima kako bi vezali proteine mesa. Kao i većina drugih namirnica u ovom članku, hrenovke imaju visok udio zasićenih masti i natrija.
Sadrže konzervanse nitrite i nitrate koji se dodaju kako bi se produljio rok trajanja i smanjio rast bakterija. Ako baš ne možete odoljeti, potražite hrenovke koje ne sadrže te konzervanse.
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.
