Dijetetičarka i stručnjakinja za zdravu prehranu Nicole Rodriguez odlučila je testirati što bi se dogodilo kada bi mjesec dana svaki dan jela brzu hranu. Kako ne bi pretjerala, svoj budžet je ograničila na pet eura dnevno.
Opće je poznato da redovita konzumacija ove namirnice može imati brojne posljedice na opće stanje organizma, no Rodriguez je provela nekonvencionalnu i pomalo kontroverznu ideju. Naime, njezina je teorija bila da mjesec dana takve prehrane, gdje je “junk food” samo jedan obrok dnevno, te da u sklopu cjelokupne uravnotežene prehrane i redovite tjelovježbe neće doprinijeti pogoršanju njezina zdravlja. I bila je u pravu. Čak se dogodila i suprotna stvar – poboljšali su joj se neki zdravstveni parametri, piše Eat This.
Cilj ove stručnjakinje za zdravu prehranu nije bio ljudima poslati poruku da svaki dan trebaju jesti brzu hranu, jer ne smijemo zanemariti koliko je ona puna prerađenih masnoća, soli, šećera i ostalih štetnih dodataka. Ideja je bila pokazati da je za naše zdravlje puno bolje umjereno uživati u brzoj hrani nego demonizirati tu hranu i strogo je izbjegavati, a zatim je jesti u prevelikim količinama iz jednostavnog razloga što žudimo za njom.
Kao zaključak eksperimenta Nicole Rodríguez ističe šest negativnih učinaka koje nezdrava brza hrana može imati na naše tijelo:
Povećan rizik od srčanog udara
Ako konzumirate više od jedne porcije ovih namirnica dnevno, povećat ćete unos natrija. Rodriguez kao primjer navodi obrok koji se sastoji od dvostrukog cheeseburgera, pomfrita i malog shakea jednog od vodećih lanaca brze prehrane. Ovaj obrok sadrži više od 1500 miligrama natrija.
“S vremenom visok unos natrija može povisiti krvni tlak i povećati rizik od kardiovaskularnih bolesti i moždanog udara”, ističe Nicole.
Višak kilograma
Prevelik unos brze hrane, više obroka tijekom dana, može dovesti samo do viška kilograma. Konzumiranje više kalorija nego što tijelo treba dovodi do debljanja. Pogotovo ako se ne bavite redovitom tjelesnom aktivnošću.
Jedite manje vlakana
Također, nisu isključeni problemi sa želucem i probavom. Brza hrana kojoj nedostaju cjelovite žitarice, orašasti plodovi i biljna hrana ne može zadovoljiti potrebe tijela za vlaknima. Neke od posljedica su plinovi i zatvor.
Visoki kolesterol
Jedan od problema većine restorana brze hrane je količina zasićenih masnoća koja se dodaje jednom obroku. Na temelju dijete od 2000 kalorija dnevno, maksimalna granica za zasićene masti je 22 grama dnevno. Kada jedete brzu hranu, lako možete pojesti 75 ili više posto vašeg RDA za zasićene masti, au nekim slučajevima možete pojesti 100 do 150 posto vašeg RDA za zasićene masti.
Znanstveno je dokazano da je povećani unos zasićenih masti povezan s povećanjem lošeg kolesterola.
Rizik od dijabetesa
Jedno je istraživanje pokazalo da je jedenje brze hrane dva puta tjedno povezano s povećanim rizikom od dijabetesa tipa 2. Ako imate preddijabetes, trebali biste izbjegavati ovu vrstu prehrane.
Nedostatak osnovnih hranjivih tvari u tijelu
Kalij, kalcij, vitamin D, vlakna – samo su neki od ključnih nutrijenata koji ljudima nedostaju ako jedu previše brze hrane. S obzirom da se kalij najvećim dijelom unosi kroz voće, a kalcij kroz povrće i mliječne proizvode, logično je zašto prehrana bazirana na pizzi, pekarama i hamburgerima ne može zadovoljiti te osnovne potrebe.
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.
