Ilustracija: Pixabay
ŠTO JESTI I PITI AKO IMATE COVID-19, KAKO BISTE SE ŠTO PRIJE OSJEĆALI BOLJE? Počnite dizati imunitet i zdravo se hraniti
Autor: Sonja Kirchhoffer / 7dnevno
Koronavirus se prvi put pojavio u jednom od najvećih kineskih gradova, Wuhanu, smještenom u središnjoj Kini, u prosincu 2019. godine, a nije trebalo dugo da Svjetska zdravstvena organizacija proglasi stanje pandemije. Epidemije se često javljaju u valovima, pa kažemo da imaju svoje uspone i padove. Od kraja lipnja u Hrvatskoj smo ušli u novi val epidemije s više od 3500 oboljelih, a taj je broj krajem srpnja naglo skočio na brojku od 9100 bolesnih. Prema službenoj stranici Vlade za pravodobne i točne informacije o koronavirusu, trenutačno je u Hrvatskoj evidentirano više od 6900 oboljelih, od čega je više od 570 osoba na bolničkom liječenju, a na respiratoru je njih više od 20. Bolest je to od koje ćemo vjerojatno svi prije ili poslije oboljeti, i to više puta, pa nije naodmet znati kako si sami možemo pomoći u slučaju pozitivnog testa.
Jedan od načina koji pomažu u borbi s bolešću je i prehrana. Hrana može pozitivno i negativno utjecati na naše zdravlje pa bismo trebali pripaziti što jedemo i pijemo kako bismo ojačali svoj imunosni sustav i smanjili upalne procese u tijelu. Covid-19 smanjuje apetit, ali istovremeno povećava potrebe tijela za hranjivim tvarima. Hrana bogata vitaminima i mineralima može podići naš imunosni sustav. Ovaj naš mali vodič za zdraviju prehranu tijekom bolesti neće izliječiti bolest, ali može pomoći da je lakše prebrodimo.
Rizici pretilosti
Naša sugovornica, farmaceutkinja Marina Štokić, kaže da, ako ste pozitivni, a prehrana vam je kvalitetna, odnosno bogata vitaminima i mineralima, nema potrebe za uzimanjem dodataka prehrani. No u slučaju da se ne hranimo najzdravije, onda treba uzeti neki od niza multivitaminskih pripravaka na tržištu, s tim da tu opreza nikada dosta. Kod uzimanja dodataka prehrani treba razlikovati preporučenu dozu od one terapijske koju vam propisuje liječnik. Štokić naglašava da se pri uzimanju dodataka prehrani treba posavjetovati s liječnikom ako imate ozbiljnih zdravstvenih problema. Naime, kod nekih stanja, poput autoimunih bolesti, transplantacije organa, problema s krvlju i drugih, može doći do nuspojava, zbog čega treba biti dodatno na oprezu.
Među najvažnije vitamine koje treba uzimati u borbi s koronavirusom ulazi vitamin D koji se tretira kao ključna komponenta imuniteta. Taj vitamin ima protuupalni učinak pa štiti organizam od akutnih infekcija dišnog sustava.
Ljudi koji imaju prekomjernu težinu imaju povećan rizik od obolijevanja od teškog oblika covida-19. Prema istraživanjima, virus se u većem broju smješta u masnim stanicama, pa čak i više nego u plućnom tkivu, zbog čega pretile osobe imaju veći faktor rizika za ozbiljniji tijek bolesti. Upalni procesi koji se tijekom covida-19 razvijaju mogu zahvatiti ne samo pluća, nego i druge organe, a što može biti kobno. Kod pretilih osoba zbog povećane količine masnog tkiva može doći i do postcovid simptoma koji mogu potrajati i mjesecima nakon što je nastupila zaraza.
Upravo je tu važan vitamin D koji ulazi u interakciju s ACE2 receptorima koji se nalaze na površini stanica, a kroz koje virus prodire i inficira organizam. Interakcija vitamina D s tim proteinima može spriječiti teške posljedice bolesti. Osim toga, vitamin D omogućuje brže zacjeljivanje oštećenih tkiva, što je važno u obnovi pluća. Kažu da u prosjeku 80 posto potrebnog vitamina D dobivamo od sunca, no tu je još deficit od 20 posto koji treba nadoknaditi prehranom. Činjenica da smo tijekom ove bolesti najvećim dijelom izolirani u svoja četiri zida pokazuje da je potrebno povećati unos tog vitamina u vrijeme bolesti jer ga tijelo ne može primiti na onaj najčešći način, putem sunčevih zraka. Najbolji izvor vitamina D je riba poput lososa, haringe, sardina, ulja jetara bakalara, žumanjka, a za one koji preferiraju biljne izvore vitamina preporučuju se gljive. Stručnjaci kažu da bismo trebali uzimati šumske gljive poput vrganja jer imaju veliku dozu tog vitamina s obzirom na to da se gljive iz komercijalnog uzgoja najčešće drže u mračnim prostorima pa nisu bogate vitaminom D.
Nezaobilazni cink
Karotenoidi se nalaze u biljkama, voću, povrću i algama, a karakterizira ih žuta, narančasta i crvena boja. Imaju antioksidacijsko djelovanje, što znači da sprečavaju oštećenja i smrt stanica, a poznati su i po svojim antikancerogenim svojstvima. Većina se karotenoida pretvara u organizmu u vitamin A, čije se djelovanje može dijelom usporediti s uzimanjem vitamina D. “Vitamina A ima najviše u jetrima, kao i mlijeku i svim mliječnim proizvodima, jajima i rajčicama”, kaže farmaceutkinja Štokić. Ona ujedno upozorava da je kod uzimanja vitamina A, D, E i K potreban oprez jer se akumuliraju u masnom tkivu i mogu dovesti do hipervitaminoze i nuspojava. Ostali vitamini se, kako navodi, izlučuju iz tijela mokraćom.
Cink je jedan od najvažnijih minerala, koji ima antioksidacijska i protuupalna svojstva. Upravo je ovaj mineral izuzetno važan u borbi organizma s covidom-19 jer smanjuje rizik od zaraze i štiti plućno tkivo, no treba biti pažljiv u njegovoj konzumaciji jer u prevelikim količinama može biti otrovan. Najviše ga ima u mesu pa osobe koje konzumiraju meso u dovoljnim količinama ne trebaju dodatno uzimati cink. No oni koji su na biljnoj prehrani trebali bi uzimati cink iz orašastih plodova, raznih klica i sjemenki. Za ljubitelje slatkog dobra je vijest da ga ima i u crnoj čokoladi. Naravno, nije svejedno o kojoj je čokoladi riječ. Naša sugovornica Štokić kaže da je to samo čokolada koja ima 70 do 85 posto kakaa te da na 100 grama te čokolade možete unijeti u organizam oko 3 miligrama cinka.
Vitamin C ima važnu ulogu u prevenciji i liječenju upale pluća i bakterijskih infekcija, zato je važan u liječenju covida-19. Vjerojatno mislite da su najbolji izvor ovog vitamina naranče i limuni, no to baš i nije tako jer su primjerice paprika, kao i brokula, cvjetača i kelj, bogatiji izvor vitamina C. Štokić savjetuje da vitamin C potražite u kiviju kao njegovu najbogatijem izvoru.
Tople juhe
Jasno je da se trebamo hraniti voćem i povrćem koje je bogato ranije spomenutim vitaminima i mineralima. S povrćem poput mrkve, slatkog krumpira, brokule i paprike nećete pogriješiti. Te namirnice daju našem tijelu potrebne hranjive tvari, kao i složene ugljikohidrate, i na taj način utječu na povećanu razinu energije, što je posebno važno kod umora koji je jedan od simptoma covida-19. Vjerojatno će vam konzumaciju hrane otežati grlobolja, no u tom slučaju preporučujemo da miksate voće i povrće i da ga pijete u obliku smoothieja.
Marina Štokić preporučuje nam jedan jednostavan i zdrav smoothie koji se sastoji od jedne banane, jednog kivija, nekoliko badema i lista blitve koje je potrebno samo izmiksati prije konzumacije. Ako ne volite takve namirnice, posegnite za toplim juhama koje će vas okrijepiti i dobro djelovati na vaš probavni trakt.
Cjelovite žitarice odlične su za zdravlje probavnog trakta. Vlakna u žitaricama osiguravaju zdravlje probavnog trakta, smanjuju upalne procese i pomažu boljem funkcioniranju imunosnog sustava. Jedite stoga zobene pahuljice i ječam koji sadrže beta glukan. Svi smo čuli za beta glukan, no malo nas zna što je to. Riječ je o polisaharidu, odnosno šećeru koji brani organizam od raznih neželjenih bakterija, virusa, gljivica i parazita. Nema ga u ljudskom organizmu pa se mora uzimati kroz hranu ili dodatke prehrani. Od drugih žitarica bogatih beta glukanom jedite kvinoju, i uopće, opredijelite se za integralne proizvode.
Smanjeni unos proteina slabi imunosni sustav i izlaže organizam većem riziku od obolijevanja. Najbolje je u tu svrhu jesti nemasno meso koje biste trebali konzumirati u kuhanom obliku. Meso sadrži značajne količine proteina i cink važan za metaboličke procese u organizmu. Za one koji ne jedu meso iz bilo kojeg razloga (etičkog, ekološkog ili možda i zdravstvenog) postoje brojni izvori proteina poput raznih mahunarki, leće, graška, slanutka, graha. No ako su probavne tegobe sastavni dio vaših simptoma covida-19, bilo bi dobro da ih izbjegavate. Možete ih pokušati pripremiti uz višestruka ispiranja, namakanja, i kuhati uz dodatak kombu alge ili pak komorača, kima ili drugog bilja koje smanjuju nadimanje, ali ako vam mahunarke ne odgovaraju ni tako pripremljene, nemojte ih konzumirati za vrijeme zaraze koronavirusom.
Mliječni proizvodi
Od mliječnih proizvoda dobro je jesti jogurt jer sadrži aktivne kulture koje djeluju kao probiotici, što znači da sadrži dobre bakterije, a to pridonosi jačanju imuniteta. Od njih možete praviti smoothieje nježnog okusa koji će vam odgovarati, osobito kada ste bolesni. U posljednjih nekoliko desetljeća vodi se polemika o mlijeku. Jedni ga kude, a drugi hvale. Mišljenja su o pijenju kravljeg i biljnih mlijeka podijeljena. Prema količini proteina, kravlje mlijeko daleko nadmašuje sva ostala mlijeka, a po količini kalcija može se usporediti s većinom drugih biljnih mlijeka, s tim da kalcija ima neznatno više u bademovu i zobenom mlijeku. Savjet Marine Štokić je da između kravljeg i biljnog prednost date kravljem mlijeku koje se može kupiti i u staklenoj ambalaži od proizvođača koji u mlijeko ne stavljaju dodatke i od krava koje borave na pašnjacima. U nedoumici koje mlijeko kupiti bolje se, navodi ona, opredijeliti za mlijeko manjih proizvođača poput Veronike. Kao još jednu od opcija farmaceutkinja nam preporučuje i kozje mlijeko od domaćih proizvođača koje danas možete kupiti u svim dućanima ili na tržnici.
Ako imate temperaturu i probavne smetnje, lako je dehidrirati. Dehidracija može pogoršati simptome poput umora i glavobolje, zato pri ruci imajte stalno bočicu s vodom i često je pijte. Ako imate probavne probleme, posegnite za rehidracijskom otopinom koja sadrži glukozu i natrij, ali ako ih nemate, ta vam otopina nije potrebna. Slobodno pijte biljne čajeve s medom.
Izbjegavajte visoko prerađenu hranu s velikim udjelom šećera, prženu hranu, gazirana pića i slatkiše koji potiču upalne procese i otežavaju borbu s ovom, ali i svakom drugom boleštinom. U širokom luku zaobilazite i alkoholna pića.
No kako se nositi s gubitkom osjećaja okusa i mirisa?
Taj simptom može predstavljati veliku prepreku u zdravoj prehrani jer jednostavno ubija volju za jelom. Najlakše je ne jesti, no na taj način teško da ćete se osjećati bolje. Ako vam se neka hrana ne sviđa, probajte s nekom drugom, poigrajte se malo kako biste došli do hrane koja vam najviše odgovara.
Ove preporuke ne jamče da će vam se stanje jako brzo vratiti u normalu, ali će vam pomoći da se osjećate bolje i da prije profunkcionirate. Svakako, neovisno o tome jeste li pozitivni ili niste, nastavite s podizanjem imuniteta i zdravom prehranom kako biste bili spremniji za prvi ili neki novi susret s koronavirusom.
Autor:Sonja Kirchhoffer / 7dnevno
ZADNJE VIJESTI
POMOZITE SI SAMIŠTO JESTI I PITI AKO IMATE COVID-19, KAKO BISTE SE ŠTO PRIJE OSJEĆALI BOLJE? Počnite dizati imunitet i zdravo se hraniti
ZA OBOSTRANO ZADOVOLJSTVO(RECEPT) DVA SASTOJKA ZA BOLJU POTENCIJU I LIBIDO: Ova moćna kombinacija probudit će zvijer u vama
POMOZITE SI SAMI(VIDEO) GENIJALAN TRIK ZA TRENUTNO OLAKŠANJE: Riješite se začepljenog nosa i otežanog disanja u tren oka
HODAJTE S LAKOĆOM(RECEPT) ZBOGOM ZADEBLJALIM PETAMA: Ovim jednostavnim trikovima ublažit ćete tegobe sa stopalima!
Komentari
odražavaju
stavove
njihovih
autora,
ali
ne
nužno
i
stavove
portala
Dnevno.hr.
Molimo
čitatelje
za
razumijevanje
te
suzdržavanje
od
vrijeđanja,
psovanja
i
vulgarnog
izražavanja.
Portal
Dnevno.hr
zadržava
pravo
obrisati
komentar
bez
najave
i/li
prethodnog
objašnjenja.Original Article
