09:15
Porodica
Blog Stranica 1086
RIZIČNA, ALI VRIJEDNA! Ljekovita sredstva ove biljke dovoljna su da joj oprostimo što može grdno zaboljeti
Foto: Pixabay
RIZIČNA, ALI VRIJEDNA! Ljekovita sredstva ove biljke dovoljna su da joj oprostimo što može grdno zaboljeti
Autor: Ivor Kruljac
Iako zastrašujuća zbog neopisive boli koju može izazvati kada se na nju opečete, kopriva je itekako korisna i ljekovita biljka.
Latinski znana kao “Urtica dioica”, njena ljekovita sredstva su prepoznata već u prvom stoljeću, a tadašnji zapisi je hvale zbog liječenja opće slabosti te za čišćenje organizma.
Cvjeta od lipnja do rujna, a visoka i upravna sa svojim srcolikim šiljastim listovima, može narasti do visine od 60 do 80 cm. Vrh se odlomi na dodir te iz lišća, (koje poput i njenih peteljki, ima dlačice ) te iz listova i izlazi sok poznat po uzrokovanju boli i crvenila. raste svugdje osim na Artiku i u tropskim krajevima. Zapuštena mjesta, rubovi šuma, riječne obale ali ograde kuća, idealna su mjesta za ovu biljku.
Preporučeno uz oprez
Tajna ljekovitosti koprive leži u njenom bogatstvu klorofila, mineralnih soli poput kalcija, fosfora, kalija željeza te provitamina A i vitamina C. Tu su još i drugi sastojci izvrsnog djelovanja na organizam poput flavonoida, triterpena i sterola kojima obiluje.
Uz zapise iz prvog stoljeća, poznato je i kako su je antički Grci su koristili za masažu protiv reume, a i dan danas se koristi u narodnoj medicini zbog njenog utjecaja na izmjenu tvari u organizmu, probave msnoća i općenitog poticanja izlučivanja probavnih sokova.
Danas se kopriva primjenjuje i kod slabokrvnih osoba (zahvaljujući željezu stvara crvena krvna zrnca), a najčešće se primjenuje i kod probblema s mokrenjem, reume te lučenje mlijeka u dojilja. Korpivin ekstrakt je i sastojak proizvoda protiv opadanja kose, a koristi se i u kozmetičke svrhe. Često se pije i kao čaj (Stručak njenih mladih listova se kuhaju u litri vode 15 minuta, potom procijede i piju tijekom dana, uz preprpuku da se napitak konzumira mjesec dana), a kod preparata od ove vrijedne biljke ipak se savjetuje oprez, zbog mogućeg izazivanja crvenila kože u prevelikim dozama. Uz to, kada se kopriva koristi zbog mokraćih problema, može doći i do prevelikog lučenja mokraće, čime se gubi kalij pa je potrebno paziti da ne dođe do manjka tog minerala.
Autor:Ivor Kruljac
ZADNJE VIJESTI
URTICA DIOICARIZIČNA, ALI VRIJEDNA! Ljekovita sredstva ove biljke dovoljna su da joj oprostimo što može grdno zaboljeti
NEUGODNO MRAVINJANJEIMATE TRNCE U LEĐIMA? Evo kako ih ukloniti
PRIPAZITE NA ZNAKOVEGRUBA KOŽA, NEOBJAŠNJIVO DEBLJANJE: Možda vam nedostaje ovaj vitamin
BOLJE JE SPRIJEČITIOPREZNO BIRAJTE POSAO! Istraživanje pokazalo gdje je najveći organ vašeg tijela najviše, a gdje najmanje ugrožen
Komentari
odražavaju
stavove
njihovih
autora,
ali
ne
nužno
i
stavove
portala
Dnevno.hr.
Molimo
čitatelje
za
razumijevanje
te
suzdržavanje
od
vrijeđanja,
psovanja
i
vulgarnog
izražavanja.
Portal
Dnevno.hr
zadržava
pravo
obrisati
komentar
bez
najave
i/li
prethodnog
objašnjenja.Original Article
7 namirnica koje ubrzavaju metabolizam: Evo koje voće bi trebalo jesti
UnsplashČesto se brz metabolizam pripisuje dobroj genetici, pa ljudi lako odustaju od toga da poboljšaju nešto po pitanju ovog krucijalnog procesa u organizmu. Međutim, na sreću, postoje namirnice koje doprinose njegovom ubrzavanju.
Kako nutricionisti tvrde, ovih sedam namirnica pomoći će da vaš metabolozam bolje i brže funkcioniše.
1. Ljute papričice
Neke studije su pokazale da uvođenje ljutih papričica u ishranu može da ubrza metabolizam čak i do 25 odsto. Ljuta hrana nekima nije možda prijatna, ali imajte na umu da će poboljšati cirkulaciju krvi i ubrzati metabolizam, što će pomoći sagorevanje kalorija.
2. Cele žitarice: ovsena kaša i smeđi pirinač
Upotreba žitarica u ishrani se smatra veoma zdravom. Najzdravijim se smatraju žitarice od celog zrna, poput pšenice, ovsene kaše, pirinča i kukuruza. Cela zrna žitarica imaju nutrijente i složene ugljene hidrate koji ubrzavaju metabolizam tako što stabilizuju nivoe insulina.
3. Supe
Veliki broj istraživanja je pokazao da su bistre supe dobre za smanjenje gojaznosti. U mnogim dijetama ova namirnica se jede pre glavnog obroka, jer kada pojedete supu, poješćete manje hrane koja je sledeća na meniju.
Kombinacija tečnosti i čvrste hrane u supi smanjuje apetit, a daje vam sve što vam je potrebno da biste se osećali sito.
4. Kafa i zeleni čaj
Kafa i zeleni čaj važe za odlične supstance koje ubrzavaju metabolizma, ali za njih se smatra da imaju i zdravstvene prednosti: sadrže veliku količinu antioksidanata, smanjuju nivo šećera u krvi, sagorevaju više masti i smanjuju pojavu celulita na koži.
5. Jabuke i kruške
Od voća koje rađa na našim prostorima jabuke i kruške važe za voćke koje su odične u borni za ubrzavanje metabolizma, ali i za gubljenje suvišnih kilograma. Ovo je potvrđeno istraživanjem koje je spovedeno u Rio de Žaneiru. Žene koje su jele tri jabuke ili isto toliko krušaka na dan smršale su više nego one koje ih nisu jele.
6. Začini
Poznato je da začini podstiču brži rad creva. Crni biber, seme slačice, beli luk u prahu i đumbir mogu da pomognu ubrzavanju metabolizma.
7. Citrusno voće
Voće poput pomorandži, grejpfruta i limuna može da pomogne kod sagorevanja masti i ubrzavanja metabolizma. Uz sve to, zbog visoke količine vitamina C, citrusno voće reguliše i nivo insulina u krvi.
Kanarska ostrva (1): Bašta nade na Atlantiku
Foto: EPA-EFE/Cristobal Garcia
Kao veliki sivi kit nasukan na obali, Gibraltar nas ispraća dobroćudnim pogledom lučkih svetiljki. Napuštamo moreuz.
Tamni oblaci progutaše dan kad zaronismo u duboke vode Atlantika. Svu noć naš brod se borio sa talasima, škripao, propinjao, cvileo i tek pred zoru se umirio. Sutradan u podne, dugačkim otegnutim piskom oglasi da je kopno na vidiku.
Kroz plavičastu izmaglicu pomaljale su se tamne stene. Ispred nas je Tenerife, ostrvo Kanarskog arhipelaga.
Ukupno ih je sedam i svako od njih se značajno razlikuje. Zajedničko im je vulkansko poreklo, klima sa večitim prolećem i duge plaže sa sitnim, gotovo, tamnim peskom.
Uslovi za kupanje su idealni tokom cele godine.
Iznenađujuće je da su visoke planine pokrivene snegom veoma blizu plaža što predstavlja dodatnu privlačnost.
Na ostrvima Las Palmas i Gran Kanaria ponekad pada kiša, na Fuerteventuri i Lancerotu je uvek suvo sa pravim pustinjskim predelima. Kiša na njima ne pada godinama…
Rimljani ovaj arhipelag nazivaju Srećnim ostrvima i Baštom nade. Pod imenom Las Kanjadas tu je i je jedan od najvećih kratera na svetu.
Poslednja erupcija dogodila se 1909. godine na ostrvu Tenerife blizu sela Santjago na planini Piko de Teide.
Kanarska ostrva su postala deo španske kraljevine 1496 godine i brodovi Kristofera Kolumba zaustavljali su se u njihovim lukama na dugom putu za Novi svet…
Uz dugački pisak naš brod „Melodi“ menja pravac i najavljuje pristajanje u luku Santa Kruz de Tenerife – glavni grad Kanarskih ostrva.
Santa Kruz je bio univerzitetski, a ujedno i centar religijskog učenja. Pun je turista, radoznalaca i posetilaca koji sa svih strana hrle u ovaj grad.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.
Čuvar zoo-vrta na Jamajci provocirao lava, pa ostao bez prsta
Lav, ilustracija
Foto: Foto: Juozas Cernius/WWF
Internetom kruži snimak na kojem je prikazano kako je lav odgovorio na „provokacije“ čuvara zoološkog vrta Jamajka i otkinuo mu prst. Čuvar je gurao ruku u metalni kavez provocirajući životinju, a na snimku je prikazano kako ga dodiruje po zubima i štipa po obrazima. Lav je zgrabio ruku čuvara koji je potom vrisnuo.
Kako prenosi Radio-televizija Crne Gore, lavu je u jednom trenutno očigledno dosadilo da se s njim „igraju“.
U sledećih nekoliko sekundi, čuvar se svom snagom odgurivao kako bi pokušao izbaviti ruku iz čeljusti životinje, a iza su se nalazili posetoci koji su snimali događaj umesto da pomognu.
Snimak je osvanuo na YouTube kanalu pod nazivom Jamaica Observer i pogledan je na desetine hiljada puta, a ispod njega gledaoci su se pitali zašto je čuvaru uopšte trebalo da „gura ruke u ograđeni prostor“.
Iz uprave ovog zoološkog vrata su obasnili kako je reč o „nesrećnom slučaju koji nikada nije trebalo da se dogodi“.
Sminak je očnačen kao uznemirujući.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.
Najčešći mitovi o očima i očnom zdravlju
U narodnoj predaji stoljećima kruže razne priče o zdravlju očiju i samom vidu, poput onih savjeta koje su bake često davale svojim unucima nutkajući ih mrkvom, uvjeravajući ih da će to osigurati zdravlje njihovim očima. Neki od tih mitova o očima utemeljeni su na istini, dok za druge nema nikakvih dokaza, a filtriranje istine u tim mitovima nije uvijek lak zadatak. Stoga evo nekoliko najčešćih mitova o očima i stvarnog stanja stvari, kako bi bilo lakše razaznati koje savjete možemo poslušati, a koje je najbolje ignorirati.
1. Jedete li punoooo mrkve za zdrave oči?
Možda je najbolje krenuti s onim kojeg smo već spomenuli na početku, a koji je bi lako mogao biti i najčešći mit vezan uz zdravlje očiju. Mrkva pomaže poboljšavanju vida i održavanju zdravlja očiju. Ovaj mit se donekle temelji na stvarnim činjenicama jer vitamin A ima pozitivne učinke na održavanje dobrog vida, a mrkva obiluje vitaminom A. No pretjerivanje s mrkvom neće osigurati pojedincu besprijekoran vid jer, relativno mala doza vitamina A potrebna za normalno funkcioniranje očiju, je lako dostupna u izbalansiranoj svakodnevnoj prehrani. Visoke doze vitamina A mogu biti korisne kako bi se usporila progresija ranije faze makularne degeneracije, ali nikako ne bi trebalo uzimati dodatke vitamina A bez konzultacije s oftalmologom. Najvjerojatnije, podloga za preuveličavanje uloge mrkve na dobar vid nastala je iz činjenice da su u nekim nerazvijenim zemljama, uzroci tzv. noćnog sljepila i gubitka vida pronađeni u neodgovarajućoj prehrani i nedostatku vitamina A.
2. Nošenje naočala doprinosi pogoršanju vida
Ovaj mit vjerojatno proizlazi iz činjenice da se ljudi, nakon što jednom počnu nositi naočale, često moraju vraćati kod oftalmologa po nove, snažnije naočale. No nije istina da nošenje naočala doprinosi pogoršanju vida, već je uzrok tome činjenica da se kratkovidnost jednostavno pogoršava s godinama. Dakle razlozi slabljenja vida nisu nikako povezani s činjenicom da ste počeli nositi naočale.
3. Sjedenje preblizu televizoru može oštetiti vid
Ova navika može prouzrokovati umor i nelagodu u očima, ali nema dokaza da ona direktno uzrokuje pogoršanje vida. Isto vrijedi i za osobe koje dosta vremena provode za računalom. Službena presuda bi bila da sjedenje preblizu televizoru ne uzrokuje gubitak vida već samo umor očiju. Ukoliko morate sjesti preblizu ekranu, lako je moguće da već imate problema s vidom.
4. Čitanje pri lošem svjetlu uzrokuje oštećenje vida
Jednako kao i u prethodnom mitu, ni za ovo nema čvrstih dokaza. Ova navika izazvat će umor očiju, ali neće oštetiti vid.
5. Vježbe očiju mogu popraviti vid
Ovakve vježbe donekle su korisne kod djece, ali samo u nekim slučajevima te na odrasle osobe nemaju velikog učinka. Mogu biti korisne kod problema s fokusiranjem i konvergencijom oka, ali zahtijevaju veliku predanost i nisu djelotvorne kod svih ljudi. Međutim, smatra se da nemaju nikakav učinak na pokušaje da se smanji dioptrija.
6. Osuđeni smo na iste probleme s očima koje su imali naši roditelji
Mnogi problemi s očima su nasljedni, ali kako to obično biva s nasljednim bolestima, nema garancije da će pojedinac naslijediti bolest od roditelja. Postoji tek nešto veća šansa za razvijanje bolesti. Neke bolesti poput glaukoma i kratkovidnosti su definitivno nasljedne, ali bolesti poput očne mrene ili katarakte mogu zadesiti bilo koga.
7. Žmirkanje može uzrokovati oštećenje vida
Ova navika je često znak da vam trebaju naočale, ali ona neće povećati vašu potrebu za nošenjem naočala. Žmirkanje je pokušaj izoštravanja slike, tako kontroliramo količinu svjetla koje ulazi u zjenicu i povećavamo fokus. Ono što može biti negativna posljedica žmirkanja je glavobolja koja nastaje zbog naprezanja očiju i mišića lica.
8. Djeca ne trebaju sunčane naočale
Ovaj mit nema nikakvih stvarnih temelja. Jednako kako dječja koža treba zaštitu od sunca, tako su i očima potrebne naočale koje štite oči od štetnih posljedica UV zraka. Nema dokaza da su dječje oči osjetljivije od odraslih ljudi, ali je činjenica da je dugotrajno izlaganje suncu bez zaštite štetno za oči jer UV zrake su oblik zračenja koji oštećuje stanice oka.
Pročitajte sljedeće:
Najčešći mitovi o očima i očnom zdravlju
Top 10 domaćih pripravaka za blistave oči
10 savjeta kako zadržati dobar vid i zdrave oči
Koliko dobra ili loša prehrana utječu na zdravlje očiju
Kako pušenje utječe na zdravlje očiju?
Kako kava utječe na vaše oči?
Što vaše oči govore o vašem zdravlju?
Najčešći mitovi o očima i očnom zdravlju
U narodnoj predaji stoljećima kruže razne priče o zdravlju očiju i samom vidu, poput onih savjeta koje su bake često davale svojim unucima nutkajući ih mrkvom, uvjeravajući ih da će to osigurati zdravlje njihovim očima. Neki od tih mitova o očima utemeljeni su na istini, dok za druge nema nikakvih dokaza, a filtriranje istine u tim mitovima nije uvijek lak zadatak. Stoga evo nekoliko najčešćih mitova o očima i stvarnog stanja stvari, kako bi bilo lakše razaznati koje savjete možemo poslušati, a koje je najbolje ignorirati.
1. Jedete li punoooo mrkve za zdrave oči?
Možda je najbolje krenuti s onim kojeg smo već spomenuli na početku, a koji je bi lako mogao biti i najčešći mit vezan uz zdravlje očiju. Mrkva pomaže poboljšavanju vida i održavanju zdravlja očiju. Ovaj mit se donekle temelji na stvarnim činjenicama jer vitamin A ima pozitivne učinke na održavanje dobrog vida, a mrkva obiluje vitaminom A. No pretjerivanje s mrkvom neće osigurati pojedincu besprijekoran vid jer, relativno mala doza vitamina A potrebna za normalno funkcioniranje očiju, je lako dostupna u izbalansiranoj svakodnevnoj prehrani. Visoke doze vitamina A mogu biti korisne kako bi se usporila progresija ranije faze makularne degeneracije, ali nikako ne bi trebalo uzimati dodatke vitamina A bez konzultacije s oftalmologom. Najvjerojatnije, podloga za preuveličavanje uloge mrkve na dobar vid nastala je iz činjenice da su u nekim nerazvijenim zemljama, uzroci tzv. noćnog sljepila i gubitka vida pronađeni u neodgovarajućoj prehrani i nedostatku vitamina A.
2. Nošenje naočala doprinosi pogoršanju vida
Ovaj mit vjerojatno proizlazi iz činjenice da se ljudi, nakon što jednom počnu nositi naočale, često moraju vraćati kod oftalmologa po nove, snažnije naočale. No nije istina da nošenje naočala doprinosi pogoršanju vida, već je uzrok tome činjenica da se kratkovidnost jednostavno pogoršava s godinama. Dakle razlozi slabljenja vida nisu nikako povezani s činjenicom da ste počeli nositi naočale.
3. Sjedenje preblizu televizoru može oštetiti vid
Ova navika može prouzrokovati umor i nelagodu u očima, ali nema dokaza da ona direktno uzrokuje pogoršanje vida. Isto vrijedi i za osobe koje dosta vremena provode za računalom. Službena presuda bi bila da sjedenje preblizu televizoru ne uzrokuje gubitak vida već samo umor očiju. Ukoliko morate sjesti preblizu ekranu, lako je moguće da već imate problema s vidom.
4. Čitanje pri lošem svjetlu uzrokuje oštećenje vida
Jednako kao i u prethodnom mitu, ni za ovo nema čvrstih dokaza. Ova navika izazvat će umor očiju, ali neće oštetiti vid.
5. Vježbe očiju mogu popraviti vid
Ovakve vježbe donekle su korisne kod djece, ali samo u nekim slučajevima te na odrasle osobe nemaju velikog učinka. Mogu biti korisne kod problema s fokusiranjem i konvergencijom oka, ali zahtijevaju veliku predanost i nisu djelotvorne kod svih ljudi. Međutim, smatra se da nemaju nikakav učinak na pokušaje da se smanji dioptrija.
6. Osuđeni smo na iste probleme s očima koje su imali naši roditelji
Mnogi problemi s očima su nasljedni, ali kako to obično biva s nasljednim bolestima, nema garancije da će pojedinac naslijediti bolest od roditelja. Postoji tek nešto veća šansa za razvijanje bolesti. Neke bolesti poput glaukoma i kratkovidnosti su definitivno nasljedne, ali bolesti poput očne mrene ili katarakte mogu zadesiti bilo koga.
7. Žmirkanje može uzrokovati oštećenje vida
Ova navika je često znak da vam trebaju naočale, ali ona neće povećati vašu potrebu za nošenjem naočala. Žmirkanje je pokušaj izoštravanja slike, tako kontroliramo količinu svjetla koje ulazi u zjenicu i povećavamo fokus. Ono što može biti negativna posljedica žmirkanja je glavobolja koja nastaje zbog naprezanja očiju i mišića lica.
8. Djeca ne trebaju sunčane naočale
Ovaj mit nema nikakvih stvarnih temelja. Jednako kako dječja koža treba zaštitu od sunca, tako su i očima potrebne naočale koje štite oči od štetnih posljedica UV zraka. Nema dokaza da su dječje oči osjetljivije od odraslih ljudi, ali je činjenica da je dugotrajno izlaganje suncu bez zaštite štetno za oči jer UV zrake su oblik zračenja koji oštećuje stanice oka.
Pročitajte sljedeće:
Najčešći mitovi o očima i očnom zdravlju
Top 10 domaćih pripravaka za blistave oči
10 savjeta kako zadržati dobar vid i zdrave oči
Koliko dobra ili loša prehrana utječu na zdravlje očiju
Kako pušenje utječe na zdravlje očiju?
Kako kava utječe na vaše oči?
Što vaše oči govore o vašem zdravlju?
IMATE TRNCE U LEĐIMA? Evo kako ih ukloniti
Foto: Pixabay
IMATE TRNCE U LEĐIMA? Evo kako ih ukloniti
Autor: Dnevno.hr
Takozvani trnci u tijelu česta su pojava o kojoj se ne govori dovoljno.
Neugoda koju ljudi osjećaju u obliku peckanja ili svrbeža mogu biti posljedica brojnih problema, a veza su između mozga i živaca te se na taj način tijelu javlja da nešto nije u redu.
Iz mozga i leđne moždine protežu se živci kojima se tijelu šalju važne poruke. Ako je jedan od njih ukliješten, tijelu će vjerojatno poslati upozoravajuće signale. Jedan od signala koji će nas upozoriti na postojanje problema je svakako bol.
Nije šala
No, ne treba zanemarivati ni rane signale kao što su trnci, žigovi ili mravinjanje.
Oni upozoravaju da se nedovoljno krećete, da previše sjedite, da imate koji kilogram viška. Već tada je vrijeme za akciju, za promjene u načinu života.
Ako se tada ne djeluje preventivno, sljedeći problem je bol koju izaziva ukliješten živac. Šteta od ukliještenog živca u leđima može biti manja, ali i veća.
Zato je lijek za ovu opasnost preventiva, a to se postiže redovitim kretanjem, sportskim aktivnostima, razgibavanjem i zdravom i pravilnom prehranom.
Autor:Dnevno.hr
ZADNJE VIJESTI
RIZIČNA, ALI VRIJEDNA! Ljekovita sredstva ove biljke dovoljna su da joj oprostimo što može grdno zaboljeti
IMATE TRNCE U LEĐIMA? Evo kako ih ukloniti
GRUBA KOŽA, NEOBJAŠNJIVO DEBLJANJE: Možda vam nedostaje ovaj vitamin
OPREZNO BIRAJTE POSAO! Istraživanje pokazalo gdje je najveći organ vašeg tijela najviše, a gdje najmanje ugrožen
Komentari
odražavaju
stavove
njihovih
autora,
ali
ne
nužno
i
stavove
portala
Dnevno.hr.
Molimo
čitatelje
za
razumijevanje
te
suzdržavanje
od
vrijeđanja,
psovanja
i
vulgarnog
izražavanja.
Portal
Dnevno.hr
zadržava
pravo
obrisati
komentar
bez
najave
i/li
prethodnog
objašnjenja.Original Article
