Ilustracija, foto:pexels
VAŽNOST PREVENTIVNOG PREGLEDA: Od ovog raka u Hrvatskoj godišnje obolijeva oko 3500 osoba, a umire 2200 ljudi
Autor: Dnevno.hr
Od raka debelog i završnog crijeva (kolorektum) u Hrvatskoj obolijeva godišnje prosječno oko 3500 osoba, a oko 2200 ih umire, što je stabilan trend u posljednjih nekoliko godina. Prema posljednjim podacima Registra za rak Republike Hrvatske u 2019.god., rak debelog crijeva je otkriven u 3660 osoba.
Prema podacima baze umrlih HZJZ odnosno DZS, u 2020. godini od te bolesti umrlo je 2079 osoba, što je nešto niži apsolutni broj u odnosu na 2018. kad je umrlo 2240 osoba i 2019. kada je umrlo 2095 osoba, tako da je to treća godina za redom u kojoj se broj umrlih smanjuje. Ovo smanjenje smrtnosti bi bilo značajnije kad bi se svi građani pridržavali preporuka za sprječavanje raka kolorektuma, a među ostalim kada bi svi koristili priliku da obave pregled stolice na golim okom nevidljivu krv u stolici u okviru Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka debelog crijeva koji traje od 2008. godine. Time bismo svake godine spasili između 1000-1500 osoba. Vrlo je važno da javnost bude dobro obaviještena kako je prevencija raka debelog crijeva vrlo uspješna te da ovaj rak ne boli dok nastaje i u početnoj fazi, osoba nema nekih znakova da ima rak sve dok bolest ne dođe u poodmaklu fazu. javnost treba podučiti da je ovu vrstu raka moguće spriječiti jer je moguće otkriti predzloćudne tvorbe unutar debelog crijeva-polipe. Njihovim uklanjanjem za vrijeme kolonoskopskog pregleda i redovitom kontrolom po uputi gastroenterologa moguća je prevencija. Stoga pregled svakako treba obaviti kako bi se izbjegla ova bolest.
Važan pomak napravljen je u stupnju organizacije programa jer je od 2017.godine omogućeno praćenje pokazatelja kvalitete probira čime se omogućava još bolje osiguranje i unaprjeđenje kvalitete svih postupaka i pregleda obavljenih u okviru organiziranog programa probira.
Nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva
Odlukom vlade RH krajem 2007. godine usvojen je Nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva. Neposredni cilj programa ranog otkrivanja raka (probira-engl. screening) je otkrivanje te bolesti u asimptomatskih, naoko zdravih osoba oba spola ali i predstadija raka-polipa. Dugoročni cilj je smanjenje pobola i smrtnost od tog sijela raka, poboljšanje kvalitete života oboljelih zahvaljujući ranoj dijagnostici, te time unaprjeđenje zdravlja stanovništva. Organizirani program probira uključuje organizirano pozivanje na pregled, praćenje pokazatelja provedbe i učinka, te unaprjeđenje i osiguranje kvalitete obavljenih pregleda prema postavljenim standardima.
Svake dvije godine pismom se pozivaju sve žene i muškarci u dobi od 50. do navršene 74. godine da naprave kartični gvajakov test na nevidljivu krv u stolici. Osobe s pozitivnim nalazom upućuju se na probirnu kolonoskopiju. Dobni raspon i način provedbe programa je u skladu s preporukama Europske komisije.
Prvi pozivni ciklus počeo je 2008. godine i do sada su obavljena 4 ciklusa pozivanja te je upravo započeo peti. Prvi ciklus je zbog mnogobrojnih provedbenih problema trajao znatno dulje (pet godina). Procjena odaziva završenog 4. ciklusa je 24-52% ovisno o županiji i godištu, a veći je u starijoj dobnoj skupini. U nekoliko županija tijekom prvog dijela ovog ciklusa postignut je značajan porast broja odazvanih osoba što je rezultat trajnog prosvjećivanja građana kao i rada patronažnih sestara na terenu. Na žalost, taj trend je usporen zbog pandemije. Procjena mediana ukupnog odaziva završenog 4. ciklusa je 35%, a mediana udjela testiranih osoba unutar programa je 25%. Neke osobe obave pregled unutar drugih preventivnih pregleda te je po podacima EHIS istraživanja u 2019. godini 30% muškaraca i 29% žena dobi 50-74 godine ovaj test obavilo unutar zadnje dvije godine, a ukupno 37% unutar 3 godine. Očekujemo da će u sljedećem EHIS istraživanju postotak biti još veći, no i dalje ne dosiže nužnih 45%.
Program u doba Covid pandemije: pozivanje u program je prekinuto početkom ožujka 2020. god., a testovi su se slali samo onima koji su do tada to zatražili, te se provodili pregledi pristiglih uzoraka stolice na okultnu krv, koji su pristizali s terena. Najveći dio već naručenih kolonoskopija je odgođen, a nove se nisu mogle dogovarati. Od nekih su sami građani odustajali zbog straha od bolesti uzrokovane covid-19.
Važnost preventivnog pregleda
Na razini države do lipnja 2020. godine oko 500 osoba čekalo je da budu upućene na kolonoskopiju, a od toga, dio njih čekao je od početka 3. mjeseca, što znači da je tada prošlo više od 8 tjedana od uzorkovanja stolice i očitanja nalaza. Nakon prvog otključavanja, neko vrijeme bilo je neusklađenosti vezano za uvjet da se osoba mora imati negativan pcr brisa ždrijela na covid-19, ne stariji od 48 sati što je za pretragu koja zahtijeva pripremu (dijetu i čišćenje crijeva) bilo nemoguće u nekim županijama. Uz pomoć koordinatora i ostalih djelatnika svih zavoda za javno zdravstvo nastojalo se građanima olakšati da udovolje ovom zahtjevu. Nakon toga su se kolonoskopije nastavile i cjelokupni zastoj od oko 500 kolonoskopija je uklonjen. Ovaj zaostatak nije u skladu sa smjernicama za provedbu programa, ali je razumljiv, te zabilježen u cijeloj EU kao i svijetu. Istodobno je, napominjem, zabilježen smanjeni broj ukupnih redovitih kolonoskopija jer su se gotovo 3 mjeseca radile samo hitne i prioritetne. Tijekom perioda od kraja kolovoza do početka studenog, program se odvijao s teškoćama ali relativno zadovoljavajućim tempom osim što je znatno manji broj termina kolonoskopija bio osiguran u pojedinim bolnicama u Zagrebu (dakle za bolesnike iz Zagreba/zagrebačke županije), te je potpuno obustavljen u KB Dubrava. Dodatan veliki problem i opterećenje zagrebačkih bolnica nastao je zbog nemogućnost nastavka rada bolnice u Sisku nakon potresa u prosincu. Ovaj pozivni ciklus trebao je završiti u prosincu, završen je krajem travnja 2021.god. U 4. ciklusu učinjeno je ukupno 6162 kolonoskopija za nacionalni program. U tijeku je peti ciklus pozivanja koji je počeo u svibnju 2021.
Iz navedenog možemo zaključiti da su unatoč teškoćama i nešto duljem trajanju ciklusa, zavodi za javno zdravstvo obavili posao pozivanja, testiranja i naručivanja na kolonoskopije u cijelosti, a edukativne aktivnosti i motivacija sa strane liječnika obiteljske medicine i patronažnih sestara, pokazuju do sada najveći učinak na odaziv te će ga trebati intenzivno nastaviti čim prije što je izazov za ionako opterećen zdravstveni sustav. Ipak, važno je naglašavati da upravo ovaj način prevencije i ranog otkrivanja raka može odteretiti zdravstveni sustav jer znamo koliko je dugotrajno i skupo liječenje uznapredovale bolesti a pogotovo koliko je važno očuvanje zdravlja stanovništva u jeku pandemije a i inače.
“U priobalnim županijama, osim zadarske (u kojoj je udio testiranih osoba u skladu s ostatkom RH), čini se da niska procijepljenost nije jedini problem zdravstvene prosvijećenosti stanovništva, jer je u tim županijama i odaziv i udio testiranih niži od većeg dijela Hrvatske, tako da će biti potrebno uložiti napore u edukaciju stanovništva ali i povratak povjerenja u zdravstveni sustav te preporučene postupke prevencije koji se temelje na potpuno sigurnim medicinskim dokazima. Kad je riječ o raku debelog crijeva, potrebno je naglasiti i značaj destigmatizacije, jer se u stanovništva radi o nesklonosti uzorkovanju stolice, kao i zaziranju od kolonoskopskog pregleda, sramu ako su oboljeli od raka debelog crijeva i imaju stomu itd. Ova problematika poznata je u svijetu te je vrlo važna uloga svih medija da se što više ukazuje na pozitivne ishode ako je obavljen ovaj vrijedan preventivni pregled”, poručuje Nacionalna koordinatorica programa prof.dr.sc. Nataša Antoljak, dr.med. spec. epidemiolog.
Autor:Dnevno.hr
ZADNJE VIJESTI
NOVO ISTRAŽIVANJEVINO JE ZDRAVO! Jedna sastojak iz grožđa snižava razinu šećera u krvi
OTIĐITE NA PREGLEDVAŽNOST PREVENTIVNOG PREGLEDA: Od ovog raka u Hrvatskoj godišnje obolijeva oko 3500 osoba, a umire 2200 ljudi
DAROVI PRIRODEČAROBNA BILJKA KOJU TREBATE IMATI U SVOME DOMU: Pomaže kod menstrualnih bolova, a efikasna je i za liječenje akni
VAŽNO JE ZNATIZašto nam se vrti u glavi kada naglo ustanemo? Stručnjaci objasnili pojavu koju smo svi iskusili
Komentari
odražavaju
stavove
njihovih
autora,
ali
ne
nužno
i
stavove
portala
Dnevno.hr.
Molimo
čitatelje
za
razumijevanje
te
suzdržavanje
od
vrijeđanja,
psovanja
i
vulgarnog
izražavanja.
Portal
Dnevno.hr
zadržava
pravo
obrisati
komentar
bez
najave
i/li
prethodnog
objašnjenja.Original Article
