Jagode su za mnoge omiljeno voće, a nakon novog saznanja znanstvenika, mogle bi postati još popularnije. Jagode su dio ljudske prehrane već godinama, što potvrđuju sjemenke koje su pronađene u naslagama iz kamenog doba. Pretpostavlja se da su ljudi sadili i konzumirali jagode već u 15. stoljeću, a u Europu su dovedene u 17. i 18. stoljeću. Ova omiljena voćka fantastičnog je okusa, ali je i puna blagodati za naše zdravlje. Iznimno su važne za održavanje zdrave prehrane.
Naime, jedna ‘šalica’ jagoda osigurava 100 posto preporučene dnevne količine vitamina C. Sadrže i puno hranjivih tvari koje su iznimno korisne za zdravlje našeg srca. U jagodama ima najviše kalija, koji je fantastičan za živčani sustav, kao i za bubrege i borbu s visokim tlakom. Omiljeno voće također sadrži kalcij i fosfor, koji su iznimno bitni za kosti. U jagodama ima i magnezija koji pomaže u borbi sa stresom, kao i željezo koje daje energiju mišićima.
Nova istraživanja otkrivaju kako jagode poboljšavaju raspoloženje, smanjuju probleme vezane uz pamćenje i mentalno zdravlje, piše The Sun. Istraživanje je provedeno tijekom 12 tjedana, a ispitanici su konzumirali jagode svaki dan. Znanstvenici se nadaju da bi njihova najnovija otkrića mogla pomoći u prevenciji demencije. Procjenjuje se kako je u Hrvatskoj trenutno preko 85 tisuća osoba s demencijom, piše HZJZ. Nažalost, još uvijek nije poznat lijek za sprječavanje demencije.
Novi korak u borbi protiv demencije
Jedan od ljudi koji su sudjelovali u novom istraživanju bio je i Robert Krikorian, profesor sa Sveučilišta u Cincinnatiju u SAD-u.
“Demencija je opći pojam koji uključuje puno različitih bolesti, a za nijednu ne postoji lijek. Nije jasno kada će i hoće li učinkovita terapija biti dostupna. Jedini i najbolji pristup koji imamo je izbor prehrane i način života. Naša otkrića vjerojatno se mogu pripisati protuupalnom djelovanju antocijanina koji se nalazi u jagodama”, poručio je dr. Krikorian.
Ljudi su zgroženi saznanjem da u kruhu postoji ljudski sastojak: Evo o čemu se radi
Profesor je otkrio kako su istraživanje radili sa srednjovječnom populacijom s prekomjernom tjelesnom težinom. Istaknuo je kako je demencija stanje za koje se vjeruje da se razvija tijekom desetljeća. Dr. Krikorian smatra kako upale doprinose metaboličkim poremećajima kao što su pretilost, predijabates i dijabetes tipa dva.
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.
