ŠUMA JE NAJJEFTINIJA I NAJBLIŽA LJEKARNA: Grlite drveće tri sata i dodirujte zemlju i bit ćete puni snage i energije sljedeća tri mjeseca

Neprekidno ste pod stresom, osjećate se umorno i boli vas svaki dio tijela. Medicinske pretrage ne pokazuju da ste oboljeli od nekih bolesti, a vama i dalje nije dobro. To ide tako daleko da već lagano padate u depresiju. Alarm se pali u glavi i to vam je dovoljan dokaz da morate nešto učiniti za sebe na tjelesnoj i duhovnoj razini. Jedna od terapija koja će vam pomoći da se vratite u ravnotežu svakako je šumska terapija.

Nastala je kao istraživačko iskustvo dr. Qinga Lija s Nippon univerziteta u Japanu, koji je zdravu staru stoljetnu japansku praksu Shinrin-yoku postavio na znanstvene osnove 80-ih godina. Originalan prijevod Shinrin-yoku glasi kupanje u šumskom zraku ili čak “uroniti šumu u sebe”.

Razvojem inovativnih tehnologija i ubrzanjem cjelokupnog svjetskog sustava, čovjek je počeo gubiti korak s realnošću. Stres, zračenja i zagađenost uzrokuju poremećaj genoma kod ljudi, a sama šumska terapija nedavno je prepoznata kao inovativna grana preventivne medicine. Vrlo brzo počela se širiti svijetom, i to od Kine i Koreje koje su uvele šumsku terapiju u programe javnog zdravlja, a kasnije su taj primjer slijedile Njemačka, Austrija, Portugal, Irska i Škotska. Posebno inovativna u tom pogledu je Finska. Šumska terapija postala je dio medicinske znanosti i napredne zemlje već su otišle korak dalje u razvijanju te vrste “medicine”.

Preventivna grana

Zanimljivo je kako ni Hrvatska ne zaostaje u provedbi šumske terapije. Kako je sve počelo, upitali smo Jasnu Vukas, predsjednicu Udruge Vrelo života koja promiče vrijednosti zdravog življenja.

“Platforma Snaga šume/Forest Power prva je počela širiti vijest o šumskoj terapiji, na osnovi stečenog iskustva nekolicine osnivača same platforme koji su sudjelovali na dosta turističkih kongresa u Kini, na platformi One Belt One Road, a Forest Bathing, kako su zapadnjaci preveli šumsku kupku, bila je česta tema kao nova niša zdravstvenog turizma. Nevoljkost našeg sustava da promiče neku novost koja je izvan strogih medicinskih okvira navela nas je da organizacijom Prvog hrvatskog kongresa o šumskoj terapiji pobudimo interes meritornih osoba, ali i šire populacije za značenje šumske terapije. Kongres su organizirali Platforma Snaga šume/Forest Power koju čine Udruga Vrelo života, FORUM Zagreb i Ernest Solutions d.o.o.”, rekla je Jasna Vukas.

Dodala je kako svi deklarativno promiču prevenciju, ali ova uistinu preventivna grana medicine treba naći značajno mjesto u sektoru javnog zdravstva te u samoj medicini.

Vukas kaže da mnogo zemalja u okruženju smatra šumsku terapiju itekako korisnom prevencijom pa stoga ni mi kao zemlja s golemim šumskim prostranstvima ne smijemo to ignorirati. Da bi šumska terapija polučila puni učinak, potrebno je educirati šumske medijatore koji uz svoja baznih zanimanja, poput fizioterapeuta, bolničkog osoblja i medicinara te šumara ili psihologa, moraju proći i edukaciju o načinu vođenja kroz šumu jer je osnova uspostaviti kontakt sa svim resursima koje šuma daje.

Zasad takve edukacije postoje samo u EU-u i zemljama jugoistočne Europe, poput FTSEE/Forest Therapy South East Europe, a Hrvatska ima samo jednog certificiranog vodiča, dipl. ing. Darka Vukelića. Zato platforma Snaga šume/Forest Power organizira radionice kako bi svim zainteresiranima približila uvid u učinke šumske terapije.

“Jer ne kažu uzalud liječnici koji primjenjuju šumsku terapiju: Šuma je čovjekova najjeftinija i najbliža ljekarna!”, rekla je Vukas.

Alternativna terapija

Iako je šumska terapija još relativno nepoznata u Hrvatskoj, postoji niz načina na koje se ona može približiti velikom broju ljudi.

Predsjednica Udruge Vrelo života ističe kako ta vrsta terapije, nažalost, nije dovoljno prepoznata jer hrvatski zdravstveni sustav takav oblik terapije još smatra alternativom.

“Teško je mijenjati uvriježena mišljenja. I dok Zapad, poput sveučilišta ‘Ludwig Maximilian’ iz Muenchena koji je al pari po znanstvenom postavu našem Nastavnom zavodu ‘Andrija Štampar’, provodi sustavno promicanje šumske terapije, a što je dokazala na kongresu u rujnu na Sljemenu dr. Gisela Immich s tog instituta, naš ‘Štampar’ čak nije poslao svoje predstavnike na kongres na kojem su bili, uz dr. Immich, renomirani svjetski eksperti iz Amerike, Japana, Koreje, Turske, Njemačke i Srbije te naši vrhunski stručnjaci iz oblasti šumarstva i bioetike”, naglasila je.

Ipak, na Zdravstvenom veleučilištu Zagreb (ZVU), prepoznali su tu materiju kao nadogradnju za svoj budući nastavni program. Uz Ministarstvo poljoprivrede te Ministarstvo turizma i sporta, bili su pokrovitelji Prvog kongresa o šumskoj terapiji.

U pripremi je i Drugi kongres o šumskoj terapiji koji će se u veljači 2023. godine održati u Vukovaru, odnosno u središtu Spačvanskog šumskog bazena.

Zašto baš ondje? Vukovar ljeti živi s festivalima, a u jesen s obilježavanjem Dana sjećanja. Spačvanske šume koje ga okružuju zimi su jedinstvena destinacija za kontinentalni turizam, za šumsku terapiju koja se može upotpuniti raznim aktivnostima: lovom, šumskom gastronomijom, art-terapijom, posjetom lokalnim znamenitostima i raznim drugim aktivnostima.

Predsjednica udruge Vrelo života Jasna Vukas navela je kako je jedan od znanstvenih promicatelja šumske terapije, izv. prof. dr. mult. Aleksandar Racz sa ZVU-a, već 2018. godine na jednom znanstvenom skupu u Osijeku govorio o temi “grljenja drveća”, a nedavno na Karlovačkim bioetičkim susretima izlagao je na temu Shinrin-yoku šumska terapija i šumska medicina kao nova interdisciplinarna znanost i potencijalno učinkovita metoda komplementarne medicine.

Moći šume

Već smo napomenuli kako takav oblik terapije, odnosno “kupanje u šumi”, blagotvorno utječe na organizam te ublažava neke zdravstvene probleme. Među njima treba istaknuti ublažavanje stresnih stanja kao što su napetost, depresija, ljutnja, umor i zbunjenost. Osim toga, poboljšava subjektivne simptome fizičke boli, poboljšava snagu, vitalnost i pojačava životnu energiju, poboljšava mentalno zdravlje, raspoloženje, autonomni živčani sustav, što znači da smanjuje sistolički i dijastolički krvni tlak i brzinu pulsa. Šumska terapija poboljšava tjelesnu kondiciju vježbanjem i rehabilitacijom te povećava broj stanica ubojica raka, tzv. NK stanica.

Postoji ključ za poboljšanje iskustva učinkovitog osjećaja moći šume. To je pet osjetila koja ljudi imaju. Ljudska bića su izvorno nastanjena u prirodnom okruženju. Stoga treba dopustiti prirodi da uđe u ljudsko tijelo kroz svih pet osjetila, kroz uši, oči, nos, ruke i noge, kroz dodir i okus.

Za provedbu šumske terapije ne postoje dobna ograničenja, odnosno ona je namijenjena ljudima svih dobi.

Kako je istaknula Jasna Vukas, to je lagano prepuštanje šumi, bez mobitela i međusobne priče ako smo s nekim u društvu.

Trebamo se prepustiti šumu vjetra, zvukovima koji dopiru do nas, osluhnuti ptičji cvrkut ili šum vode – potoka. Pritom je dobro nasloniti se na drvo, sjesti na tlo i dirati zemlju rukama i prepustiti se onim jedinstvenim osjetilima izolirajući se od svakodnevnih misli i briga.

Sada i tu gdje jesmo – najvažniji je postulat šumske terapije. Kako bi se ljudima približila sama materija, a da bismo znali upotpuniti neko svoje znanje, platforma Snaga šume tiskala je hrvatsko izdanje “Vaš vodič kroz šumsku kupku”, autora Amosa Clifforda, osnivača ANFT/Association for Nature and Foorest Therapy, jednog od vodećih zapadnjačkih autoriteta šumske terapije koji diljem svijeta ima ispostave za provedbu šumske terapije. Knjiga je namijenjena polaznicima radionica i stručnim skupovima jer je tiskana u ograničenom broju.

Kako bi netko otišao na šumsku terapiju, mora se pripremiti samo na laganu šetnju jer to nije planinarenje. To je povratak prirodi, a u ovo tehnološki razvijeno doba važno je posebice djecu usmjeriti na povezivanje s prirodom.

Šumska gastronomija

Zanimljivo je kako je dobro uz šumsku terapiju vezati i gastronomiju pa postoji i određeni jelovnik. Jasna Vukas kaže da već postoje katedre šumske gastronomije. To znači birati hranu porijeklom iz šume. Svaki ritual ili radionica šumske terapije završava ceremonijom čaja, što je poveznica s njezinim istočnim izvorima.

To su čajevi autohtonih biljaka iz tih područja. Bitno je da se šumska terapija uvijek povezuje s okruženjem u kojem se tretira jer je to najbliži povratak svojem “ja” i kao što kaže medijator ing. Vukelić, “povratak na tvorničke postavke”.

Šumska terapija uvijek se održava u šumskom okruženju, a podobni su i gradski parkovi, no tada treba otići u područja koja nisu izložena posjetiteljima. Tako, primjerice, park Maksimir ima izvrsne pozicije oko trećeg jezera koje je već dosta udaljeno od uobičajenih šetnica.

Kako izgleda šumska terapija? Započinje uvodom medijatora koji vodi cijelu terapiju, a primjeren broj sudionika je od 12 do 15 osoba da se postigne maksimalna koncentriranost. Potrebna je udobna obuća i odjeća. Sudionici terapije ne smiju imati mobitele, a ako ih imaju, tada trebaju uključiti postavku “rada u zrakoplovu”.

Misli trebaju biti usmjerene na sadašnji trenutak, sadašnje vrijeme, upravo tu i sada. Šumska terapija traje oko 2,5 do 3 sata, a medijator je taj koji upućuje na radnje, ukazuje na tijek misli i osjećaje koje treba potaknuti. Ovakve kratkotrajne šumske terapije mogu se primjenjivati jedanput tjedno ili jedanput u dva tjedna, no prof. Qing Li preporučuje boravak u šumi dvije noći i tri dana jedanput mjesečno ili barem kvartalno jer tada je učinak jedinstven i učinci terapije djeluju i do tri mjeseca.

Što kaže znanost o šumskoj terapiji? Jasna Vukas kaže da su znanstveni učinci već dokazani, primjenjuju se i kao šumska medicina, a u svijetu postoje i klinike šumske medicine.

“Velik dio europskih termi uveo je šumsku terapiju u svoje terapijske tretmane, poznati su ‘Waldbaden’ terme diljem Njemačke i Austrije, a Italija ima već osam zona šumskih terapija s ljekovitim šumama. S obzirom na raznolike šumske vrste, a time i lučenje različitih fitoncida, postoji međunarodna klasifikacija ljekovitih šuma namijenjena tretiranju pojedinih kroničnih oboljenja.

Jedna od takvih je i šuma na području Lošinja. Lječilište Veli Lošinj već je na putu edukacije svojih kadrova, kao i onih sa znanjem klasičnog wellnessa na samom otoku”, naglasila je Vukas.

Na kraju je rekla kako je Prvi hrvatski kongres o šumskoj terapiji potaknuo mnoge stručnjake da počnu dublje razmišljati o prirodnim učincima na čovjeka. “No znamo kamo vodi farmaceutska industrija i da svaki prirodni pristup izlječenju ne ide u njihovu korist. Treba razvijati svijest ljudi i zato treba krenuti od najmlađih dobnih skupina. Svi deklarativno govore o novim oblicima kontinentalnog turizma, naročito zdravstvenog.

Neki uviđaju da postoje i da dolaze novoosviješteni strani turisti koji traže takve vidove turizma. Ali uvijek u našoj turističkoj industriji koja bi se trebala mijenjati koristeći sve ovo prirodno bogatstvo postoji latentni otpor u stvaranju novih ponuda. Koliko je hotela u pred i posezoni zatvoreno, a uspoređujući se sa sličnim destinacijama u EU-u, mogli bismo s ovakvim sadržajem, uz klasični wellness, itekako dobro poslovati. Bitne su samo promjene koje trebaju krenuti u ukupnom sustavu i na razini lokalnih vlasti”, zaključila je Jasna Vukas.