Česta bolest pluća od koje boluju milijuni ljudi diljem svijeta, a javlja se u svim rasama je astma. Ipak, nije svagdje podjednako zastupljena. Primjetan je porast oboljelih od astme u razvijenim zemljama. Od nje obolijevaju i djeca, osobito do pete godine života. Iako je češća kod dječaka, nakon puberteta astma je češća kod djevojaka.
Astma je kronična upalna bolest dišnih putova, a uzrokovana je njihovim suženjem. Napadaji mogu biti povremeni, ali je upala dišnih putova kronična. Treba naglasiti kako između napadaja može doći do potpune remisije bolesti.
Podizanje svijesti o astmi kao kroničnoj, a ne akutnoj bolesti, iznimno je važno za ljude. Prema nekim procjenama, u Hrvatskoj od astme boluje oko 200 tisuća osoba. U povodu Svjetskog dana astme koji se obilježava svakog prvog utorka u svibnju, u Zagrebu su se okupili stručnjaci iz područja zdravstva.
Ove se godine obilježio na temu dostupnosti terapije svima oboljelima od astme, čime se želi skrenuti pozornost na nejednakosti u dostupnosti terapije, skrbi i liječenju astme.
Mr. Parkinson ti si kriv za sve: Svakoga zarobi u njegovu tijelu na drugačiji način
Optimalna terapija
Borba protiv nejednakosti jedan je od najvažnijih ciljeva Globalne inicijative za astmu.
“To je jedan od ciljeva i Udruge oboljelih od astme i KOPB-a Udah života”, kaže medicinska sestra Ivana Rubil, ujedno i tajnica Udruge.
Pozvala je sve oboljele od tih respiratornih bolesti da se pridruže Udruzi te potraže dodatnu edukaciju i psihološku pomoć jer je u liječenju astme odgovornost i na oboljelome.
Kako bi se astma otkrila na vrijeme, bitna je pravovremena i točna dijagnoza, a potom i suradnja pacijenta s liječnikom obiteljske medicine i specijalistom kako bi se definirala optimalna terapija, ističu liječnici i ostali stručnjaci iz područja astme.
Da precizna dijagnostika astme ponekad nije lak zadatak, a pravovremena dijagnoza ključna je za uspješnost liječenja, navodi prim. dr. sc. Jelena Ostojić, spec. internistkinja i pulmologinja iz Klinike za plućne bolesti Jordanovac. Dodaje kako se simptomi astme često zanemaruju i pripisuju alergijama. Nakon postavljene dijagnoze treba redovito i strpljivo uzimati propisanu terapiju, čime se simptomi astme svode na minimum ili potpuno nestaju, složni su stručnjaci.
“Oboljeli od kroničnih bolesti, među kojima prednjači astma, skloni su odmah nakon inicijalnog poboljšanja izostaviti terapiju ili tu terapiju uzimati neredovito”, naglašava prof. dr. sc. Neven Tudorić, dr. med., spec. internist, supspec. pulmolog i alergolog, čime se oboljelima smanjuje mogućnost kontrole bolesti. Nažalost, iako je riječ o visoko kontrolabilnoj bolesti, smrtnost je i dalje veoma visoka te, prema Global Asthma Reportu, u svijetu čak tisuću ljudi dnevno izgubi život zbog astme.
Trajno liječenje
Stoga je vrlo važna edukacija, naglašava Radovan Zrilić, dr. med., spec. internist, supspec. pulmologije, te kaže “da oboljeli redovito uzimaju propisanu terapiju jer je astma kronična bolest koja zahtijeva trajno liječenje, a smrtnost tada postaje minimalna”.
“S pacijentima je nužno izraditi personalizirani plan za astmu, naučiti ih kako živjeti s astmom i na vrijeme prepoznati pogoršanja bolesti te što znači uzimati redovito terapiju”, zaključuje prim. dr. sc. Andrea Vukić Dugac, dr. med., spec. internistkinja, supspec. pulmologije, jer kvalitetna suradnja i edukacija dovodi do uspješne kontrole, a oboljeli tada s astmom mogu živjeti bez prepreka.
Dodaje kako većina oboljelih od astme ima blagu ili srednje tešku astmu, za koje su dostupne moderne i kvalitetne terapije, dok manja skupina bolesnika ima tešku astmu, za koju je iznimno važna upravo dostupnost biološke terapije, neovisno o tome u kojem dijelu Hrvatske žive.
Takvih je bolesnika u Hrvatskoj između jedne i dvije tisuće, navodi Tudorić, a dijagnoza teške astme postavlja se nakon što se utvrdi da oboljeli i dalje ima teške simptome, unatoč točno postavljenom tipu bolesti, korištenju adekvatne terapije i bez okidača astme u okruženju.
Kampanji u povodu Svjetskog dana astme ove se godine pridružila i umjetnica Tisja Kljaković Braić, čiji “Oni” ovoga puta prikazuju svakodnevicu jedne astmatične obitelji.
Kako bismo približili čitateljima što je zapravo astma i kako se liječi, porazgovarali smo s prim. Ostojić.
Trajne promjene
Ponovila je da je astma jedna od najčešćih kroničnih bolesti koja se očituje teškim disanjem s čujnim piskanjem u prsima i suhim kašljem, u čijoj su podlozi trajna upala i suženje donjih dišnih putova uslijed pretjerane aktivnosti glatkih mišića u stijenci bronha.
Simptomi se obično javljaju povremeno, ponekad sezonski, povezani su s alergijom, virusnim ili bakterijskim infekcijama ili pak izraženijim zagađenjem zraka. Bolest se javlja u djetinjstvu, ali može započeti i tek u odrasloj dobi.
Procjenjuje se kako u svijetu boluje oko 340 milijuna ljudi, a u Hrvatskoj se svake godine otkrije oko 12.000 novooboljelih.
Govorila je i o tome kako se liječi ta bolest i na koji se način određuju lijekovi koje trebaju uzimati oboljeli.
“Astma se uspješno liječi inhalacijskim kortikosteroidima koje je ponekad potrebno kombinirati s tzv. bronhodilatatorima radi jačeg učinka, a s ciljem kvalitetnog života bez ograničenja. Režim liječenja i optimalni inhaler određuju se dogovorno u skladu s bolesnikovim mogućnostima i željama”, rekla je prim. Ostojić.
Ipak, oni koji se ne pridržavaju pravila mogu osjetiti itekakve posljedice.
Prim. Ostojić ističe kako “neliječena ili nedovoljno i neredovito liječena astma s vremenom uzrokuje trajne promjene bronha koje prožima vezivno tkivo poput onoga u ožiljku”.
“Astma je trajna bolest. Mnoga djeca ulaze u remisiju bolesti, ali se astma u odrasloj dobi javlja kod 30 do 80 posto njih, a i kod onih bez simptoma često postoje mikroskopski znakovi kronične upale dišnih putova”, naglasila je doktorica.
O tome je li astma povezana s nekim drugim zdravstvenim problemima, doktorica je rekla kako je ta bolest često udružena s debljinom, a oko trećine bolesnika puši.
Kvalitetan život
“Promjene životnoga stila uz podršku prijatelja, obitelji i šire zajednice te stručnu pomoć medicinskog osoblja olakšavaju kontrolu bolesti i imaju dugoročne učinke već nakon malih pomaka prema aktivnijem i zdravijem načinu života. Čak i astmu blage kliničke slike treba što ranije započeti liječiti – današnji lijekovi su sigurni i učinkoviti, a u Hrvatskoj imamo na raspolaganju sve skupine lijekova preporučene u svjetskim smjernicama. Lako su dostupni brojni izvori podataka o astmi, često neprovjerenih, pa i pogrešnih, zato savjetujemo informacije o astmi potvrditi u razgovoru s liječnikom”, zaključila je prim. Ostojić.
Na kraju treba istaknuti kako je i dalje potrebno podizati svijest kod oboljelih od astme, kako bi razumjeli da, iako je riječ o doživotnoj bolesti, nijedna razina simptoma nije prihvatljiva, a oboljeli mogu živjeti kvalitetan život, bez ograničenja.
Četiri godine nisam imala zraka
Umirovljenica i predsjednica Udruge Udah života Ljubica Brač, rođena 1954. godine, s obitelji živi u Đakovu i prije dijagnoze bila je vlasnica dviju tvrtki koje je zbog zdravstvenih razloga na kraju morala prodati. Ovo je njezina priča o tome kako se “uhvatila ukoštac” s astmom.
“Prvi simptomi astme javili su se 2002., međutim, do dijagnoze su prošle duge četiri godine. S obzirom na to da nitko u obitelji i u mojoj okolini nije imao astmu, nisam prepoznala simptome, tada nisam zapravo ni znala što je astma.
Odjednom sam teško dolazila do zraka ili ga uopće nisam imala, nisam mogla noću spavati jer bih se probudila usred noći i ostala budna do jutra. Odlazila sam na pretrage kardiologu jer nisam mislila da imam problema s astmom, nego sa srcem.
Iduće četiri godine nisam imala zraka, a ni snage, imala sam kratak dah, otežano disanje i stezanje u prsima. Uskoro sam doživjela i prvi astmatski napadaj, kada je taj nedostatak zraka dosegnuo svoj vrhunac. Napadaj se dogodio usred noći i tada sam prvi put hospitalizirana te je utvrđeno da nemam kardiovaskularnih problema, nego da je za sve ‘zaslužna’ astma, a dobila sam i prvu terapiju. Međutim, terapija mi nije odgovarala jer su se simptomi nastavili, a ponekad sam imala astmatske napadaje i dvaput tjedno, najčešće noću. Najbolji opis je nedostatak zraka, kada ne možete doći do udaha, a ni izdaha. Stanje mi se nije poboljšalo, nisam se mogla popeti na prvi kat, i iako me ništa nije boljelo, nisam imala snage.
Tada me doktorica opće medicine poslala na Jordanovac, gdje sam provela dva tjedna i dijagnosticirana mi je teška astma. Godine 2017. bila sam prva osoba u Hrvatskoj koja je primila biološku terapiju, koja mi je život promijenila za 180 stupnjeva. Od tada je kvaliteta mog života rapidno porasla, nisam nijedanput bila hospitalizirana.
Iako je astma kronična bolest i uvijek je tu, ja znam reći da zaboravim da sam bolesna jer nemam osjećaj da sam bolesna. Svakih mjesec dana primam biološku terapiju. Moj život je kvalitetan, kuham, krećem se, radim u vrtu, sve ono što godinama zbog astme nisam mogla raditi. Kada gledam unatrag, da sam ranije dobila dijagnozu teške astme i da sam primala biološku terapiju, ja bih nastavila s radom, ne bih se umirovila, nego bih i dalje ostala poduzetnica i aktivna poslovna žena.
Svima oboljelima želim poručiti da se savjetuju sa svojim liječnikom o optimalnoj i personaliziranoj terapiji jer život s astmom može biti kvalitetan, a simptomi ne trebaju biti prisutni. Redovite kontrole i uzimanje propisane terapije važni su za svakog oboljelog”, ističe Ljubica Brač.
Borba protiv sjedilačkog načina života: Ni odrasli se ne pridržavaju jednostavnog savjeta
Komentari odražavaju stavove njihovih autora, ali ne nužno i stavove portala Dnevno.hr. Molimo čitatelje za razumijevanje te suzdržavanje od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Dnevno.hr zadržava pravo obrisati komentar bez najave i/li prethodnog objašnjenja.
